Koja su to najtraženija zanimanja u 2026. godini u BiH

Trgovci, šivači, vozači, konobari, tesari, zidari, stolari i pekari samo su neka od zanimanja koja će biti među najtraženijima u ovoj godini u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje, međutim, prema riječima sagovornika Nezavisnih, sve ih je manje.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, kada je riječ o planiranom zapošljavanju novih radnika u 2026. godini, dominiraće uslužni sektor.

- Trgovina i ugostiteljstvo prednjače, pri čemu su prodavci i konobari dva najzastupljenija zanimanja. Postoji velika koncentracija zanatskih zanimanja u vezi sa građevinom, zidari, tesari, stolari, što ukazuje na snažnu aktivnost u ovom sektoru. Vozači teških teretnih vozila se visoko kotiraju. Veliki broj radnika za jednostavne poslove sugeriše potrebu za manuelnom radnom snagom koja ne zahtijeva visoku specijalizaciju - navodi se u Istraživanju tržišta rada u Republici Srpskoj.

Tako će među najtraženijim zanimanjima, pored ranije pomenutih, biti i kuvari, građevinski stolari, skladišni službenici, ali i radnici za jednostavne poslove u proizvodnji.

I u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema istraživanju Federalnog zavoda za zapošljavanje, zanimanja trećeg i četvrtog stepena stručne spreme biće najtraženija u ovoj godini.

Tako se na tom spisku nalaze i call operateri, bravari, krojači, skladištari, kuvari, zavarivači, mašinski tehničari, CNC operateri, armirači i drugi.

- Iskazana je i velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji - navode iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Da je zanatlija malo na tržištu rada u Republici Srpskoj, ali i da se teško učenici odlučuju za upis zanata uprkos velikoj potražnji, potvrdio je u razgovoru za "Nezavisne novine" Lazo Šešić, predsjednik Skupštine Komore samostalnih preduzetnika Republike Srpske.

Kako ističe, za to nisu samo kriva djeca, već i roditelji.

- Mi smo u Komori predlagali da se djeca već od šestog razreda opredjeljuju jer sve i jedan zanatlija lijepo zarađuje. Svi žele da im djeca budu menadžeri, a nama treba radne snage. To je srednji stalež koji stvara novu vrijednost, koji radi, koji proizvodi. Mi školujemo kadar koji nam uopšte ne treba. Mi moramo tu djecu privući, a to je najviše u dogovoru s roditeljima. Ta djeca nisu više fizički radnici. Oni sada lijepo zarađuju - kaže on.

Kako dodaje, sve zanatlije koje hoće da rade mogu lijepo živjeti.

- Jedan frizer, konobar, limar, zidar zaradi više nego doktor. Jeste da on radi, ali i zaradi. Lijepo i žive - navodi on za "Nezavisne novine", dodajući da većina onih koji završe zanat odu u inostranstvo jer su tamo mnogo i traženiji i plaćeniji.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske Horeca, ističe da je u Srpskoj nedovoljno školovanog kadra iz oblasti ugostiteljstva, zbog čega usluga slabi.

- Već u aprilu i maju veliki dio radnika odlazi na sezonski rad u Hrvatsku, Crnu Goru i malo u Sloveniju. To je konstantno. Sve su veći i veći problemi. Usluga nam zbog toga i nedovoljno školovanog kadra slabi, a mi se privikavamo - kaže on za "Nezavisne novine".

Dodaje i da mnogi zatvaraju svoje objekte u tom periodu jer ne mogu pronaći radnike.

Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, istakao je za "Nezavisne novine" da oni već duže vrijeme ukazuju na neusklađenost obrazovnog sistema i potreba tržišta.

- Nažalost, posljednjih godina se najveći deficit pojavljuje u zanimanjima tipa mesara, trgovca, tokara, bravara… Svi zanatski poslovi su manje-više deficitarni, a opet s druge strane imamo paradoks da na Zavodu za zapošljavanje imamo zaposlenika koji imaju te kvalifikacije, ali ili se ne odazivaju na konkurse ili su pasivni tražioci posla - kaže on.