Doznake iz inostranstva premašile 3 mlrd KM, čuvaju socijalni mir

Doznake iz inostranstva su u devet mjeseci prethodne godine iznosile 3,26 milijardi KM, naveli su iz Centralne banke BiH.

Iz ove finansijske institucije naveli su da doznake ostaju stub monetarne stabilnosti.

- Doznake iz inostranstva u BiH nastavljaju rast, jačaju devizne rezerve i monetarnu stabilnost. Iako je ekonomska aktivnost u razvijenim zemljama posljednjih godina usporena, doznake koje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu nastavljaju rasti i ostaju jedan od najstabilnijih izvora priliva stranih sredstava. U uslovima valutnog odbora, ovakvi stabilni devizni tokovi imaju presudan značaj za očuvanje monetarne stabilnosti i jačanje povjerenja u domaću valutu - istakli su iz Centralne banke BiH.

U ovim podacima stoji da su u tri kvartala 2025. godine personalni transferi (novčane doznake iz inostranstva) u BiH iznosili 3,26 milijardi KM, što čini oko 7,8 odsto bruto domaćeg proizvoda.

- Taj iznos ima direktan uticaj na raspoloživi dohodak domaćinstava, njihovu potrošnju i životni standard. Doznake su posebno značajne za domaćinstva s nižim primanjima, kojima često predstavljaju ključni izvor finansijske stabilnosti - rekli su iz CB BiH za Fenu.

Tako su ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili 5,26 milijardi KM, od čega se na novčane doznake iz inostranstva odnosi 3,79 milijardi KM.

- U 2024. ukupni tekući transferi dostigli su 5,69 milijardi KM, a na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 4,16 milijardi KM. Doznake iz inostranstva u znatnoj mjeri utiču na novčane tokove u BiH, životni standard rezidenata, kao i na devizne rezerve CB BiH. Doznake predstavljaju stabilan izvor priliva stranih sredstava i čine važan dio ukupnih finansijskih tokova u zemlji - dodali su iz Centralne banke BiH.

Prema njihovim riječima, s obzirom na to da BiH predstavlja neto uvoznika na međunarodnom tržištu robe, doznake pomažu u povećavaju prihoda na tekućem računu i u znatnoj mjeri ublažavaju njegov deficit.

- Uglavnom doznake dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je bh. dijaspora najprisutnija - ističu iz CB BiH.

Ekonomista Milenko Stanić rekao je za "Nezavisne novine" da BiH ima najveće doznake iz inostranstva gledajući učešće u BDP-u.

- Ovdje se radi o značajnom iznosu sredstava. Doznake imaju svoju pozitivnu, ali i negativnu stranu. One održavaju socijalni mir u zemlji, znajući da je naš standard na niskom nivou. Za državu to znači pokrivanje velikih deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni, jer znamo je deficit već nekoliko godina veći od 12 milijardi KM. Sva ta roba mora da se plati, a jedan od najznačajnijih izvora za pokriće tih deficita jesu doznake iz inostranstva. U ekonomiji se sve mora platiti i mora biti ravnoteže - naglasio je Stanić.

Dodao je da bi prekid doznaka iz inostranstva izazvao kolaps ekonomskog sistema zemlje.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da doznake iz dijaspore igraju važnu ulogu u održavanju našeg privrednog rasta imajući u vidu značaj potrošnje stanovništva.

- Naš model rasta je potrošački model gdje je noseća snaga potrošnja koja je determinisana zaradama, zaduženjima i doznakama iz inostranstva. Prema određenim analizama, oko 20% raspoloživog dohotka čine doznake iz inostranstva, tako da njihovo slabljenje ima uticaj na dinamiku potrošnje i rasta kod nas. Ključni problem sa neiskorišćenošću resursa dijaspore leži u činjenici da nemamo razrađene programe za privlačenje investicija od naše dijaspore - naglasio je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, BiH je zemlja koja se približava momentu kada će imati podjednak broj stanovnika u zemlji i izvan nje te bi stoga taj resurs mogla iskoristiti kako za privlačenje investicija koje bi zatvorile tehnološki jaz i podigle produktivnost, tako i za demografsku obnovu.

- Isto tako bi kroz fenomen cirkularne migracije osigurali raspoloživost kvalifikovanih kadrova za željenu strukturnu transformaciju. Primjeri poput Irske mogu biti poučni za spoznavanje razvojnog potencijala koji nosi dijaspora - zaključio je Mlinarević za "Nezavisne novine".