Prijava

Moja eKapija

Kontakt

Početna

Vijesti

Dok plaćamo karbonske takse, u glavi nam vjetrenjače - Retrospektiva 2025, investicije u KOMUNALNU INFRASTRUKTURU I ENERGETIKU

Izvor: eKapija

Subota, 31.01.2026.

10:03

Komentari

Podeli

Ilustracija (Foto: ponsulak/shutterstock.com)

Bosna i Hercegovina može da se ponosi zelenim rijekama, brdima i planinama, ali ne i zelenom energijom i ekonomijom. Da zemlja ne pravi značajne pomake na polju energetske tranzicije, pokazuje i primjena takozvane karbonske takse od 1. januara koju nam je EU uvela na proizvode sa visokim emisijama ugljen-dioksida. Nešto kao carina na zagađenje.

Iako se sve više pažnje posvećuje obnovljivim izvorima, njihov udio u proizvodnji električne energije je skroman, a i dalje se polažu nade da će termoelektrane održati poljuljan energetski sistem - modernizuju se pogoni, planiraju novi blokovi, te projekti koji bi iole smanjili ekološke posljedice.

Da postoje problemi u elektroenergetskom sektoru već nekoliko godina, saglasna je struka, a to ne krije ni vlast. Otvoreno govore o prisutnim problemima za koja pokušavaju iznaći rješenja. Elektroprivrede nisu pripremljene za sve ono što nas očekuje, a to je prvenstveno CBAM mehanizam (karbonska taksa), ali i činjenica da nema novih elektroenergetskih objekata, smatra struka. Naš energetski sistem trenutno nije potpuno stabilan, ali postoje rješenja koja moramo brzo realizovati i smatram da struka iz ove oblasti mora voditi procese, kaže nadležni ministar.

Jasno je da će građani i privreda početi plaćati sav taj nerad i nered, odsustvo realnog sagledavanja onoga šta treba činiti u budućnosti.

Prošle godine nije se proizvelo dovoljno struje u termoelektranama i hidroelektranama, a uzroci su nedostatak uglja, suša i remonti postrojenja. Deficit električne energije kod javnih elektroprivrednih kompanija, u odnosu na potrebe, iznosio je 1,7 TWh, što znači da su morali otkupljivati ili nabavljati električnu energiju na tržištu. Zato je uvoz struje lani bio rekordan - iznosio je dvostruko više nego 2024. Ne treba zanemariti i to da je izvoz bio nešto veći nego godinu ranije.

S druge strane, Bosna i Hercegovina je jasno okrenuta gasnim projektima. Na istoku zemlje gradiće se gasovod od Zvornika do Novog Grada, a američki kapital će, sve je očiglednije, graditi Južnu interkonekciju. Oba entiteta teže da budu osigurani gasom kao energentom i da redukuju pravce njegovog snabdijevanja.

Ne kaže se tek onako "nije sve tako sivo". Dok gledamo kada će se zavrtjeti sljedeće vjetrenjače, gdje će zasijati užareni solarni paneli, i koliko će pasti kiše da nam ne presuše hidrocentrale, donosimo vam listu projekata koji su obilježili 2025. godinu na polju KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I ENERGETIKE, prema vašem interesovanju.

U nadi da nam donose svjetliju budućnost!

1. VE Trusina - nova koncesija i povratak Kermasa

Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske raspisalo je jesenas javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju i korištenje vjetroelektrane Trusina na području opštine Nevesinje. Riječ je o projektu instalisane snage do 50 MW, čija bi planirana godišnja proizvodnja električne energije trebalo da iznosi oko 160 GWh.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 130 mil KM, dok je inicijativu za dodjelu koncesije podnijelo privredno društvo SDL Energy Company iz Istočnog Sarajeva.

Nakon toga Vlada Republike Srpske saopštava da je poništen postupak dodjele koncesije za VE Trusina, jer se do isteka roka niko nije javio, da bi se dogodio obrt u kome se kompanija Kermas Energija ponovo uključuje u ovaj posao. Po svemu sudeći, Vlada RS se obavezala da će zagrebačkoj kompaniji, s kojom je, inače, ranije jednostrano raskinula ugovor o koncesiji za izgradnju VE Trusina, ponovo omogućiti dodjelu koncesije kako bi izbjegla arbitražu.

Vjetroelektrana bi bila izgrađena na planinskom grebenu Trusina, oko 15 kilometara južno od Nevesinja, odnosno 2,5 kilometara sjeverno od Berkovića.

2. Futuristička trafostanica u Banjaluci

Elektroprenos BiH planira poboljšanje distributivne mreže u gradu na Vrbasu kroz izgradnju velike trafostanice Banjaluka 10 sa priključnim vodovima. Stoga je sredinom prošle godine raspisana javna nabavka vrijednosti oko 28 mil KM, što je izuzetno privuklo pažnju naših čitalaca.

(Foto: Projektna dokumentacija)

Kako je najavljeno još 2024. godine, u Banjaluci je predviđena izgradnja velike nove trafostanice kako bi se podmirile sve veće potrebe grada za električnom energijom. Trafostanica će biti izgrađena u Ulici Vuka Karadžića na mjestu sadašnjeg parkinga kod Medicinske elektronike. Skupština grada usvojila je ranije odluku о zamjeni zemljišta sa Elektroprenosom radi izgradnje trafostanice 110/x kV Banjaluka 10 sa priključnim kablovima.

Idejno rješenje objekta djelo je arhitekte Nikole Dmitrovića.

Nakon raspisane javne nabavke nismo imali informacije o izabranom izvođaču i daljem razvoju ovog projekta.

3. VE Bitovnja - tik pred gradnjom

Elektroprivreda BiH intenzivirala je tokom prošle godine aktivnosti povodom izgradnje vjetroelektrane Bitovnja vrijednosti 200 mil KM kod Konjica.

Naime, početkom godine stavljena je na javni uvid prethodna procjena uticaja na okoliš za projekat izgradnje VE Bitovnja, sa 15 vjetroagregata i instalisane snage cca 90 MW.

Nakon toga, u junu prošle godine, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je donijelo odluku da za izgradnju VE Bitovnja nije potrebno dodatno provođenje procjene uticaja na okoliš putem izrade studije, čime je značajno ubrzan regulatorni put projekta. Zaključeno je da projekat spada u grupu sa niskim ekološkim rizikom.

Navedeni projekat ulazi u novu fazu realizacije u oktobru 2025. godine kada je objavljen poziv za iskazivanje interesa i predkvalifikaciju za angažovanje konsultantskih usluga u okviru izgradnje vjetroelektrane Bitovnja, čime se nastavlja konkretna priprema za početak gradnje jednog od strateških energetskih projekata u Bosni i Hercegovini.

4. TE Gacko 2 - jer nije dovoljna jedna

Na području opštine Gacko planirana je izgradnja, kako kažu, jednog od najznačajnijih energetskih infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj – termoelektrane Gacko II, projektovane instalisane snage 350 MW. Projekat je osmišljen kao proširenje postojećeg kapaciteta TE Gacko I, uz maksimalno korišćenje postojeće infrastrukture i resursa.

Ukupna površina novog postrojenja iznosi oko 67 hektara, a lokacija je pažljivo odabrana u okviru Gatačkog polja, uzimajući u obzir tehničke, ekonomske i ekološke kriterijume, navedeno je u dopuni Nacrta studije uticaja na životnu sredinu. Godišnja proizvodnja novog bloka iznosiće oko 2.414 GWh električne energije i dodatnih 70 GWh toplotne energije, čime će TE Gacko II značajno doprinijeti pokrivanju baznog dijela opterećenja elektroenergetskog sistema Republike Srpske.

(Foto: Projektna dokumentacija)

Takođe, projekat predviđa savremene sisteme za odsumporavanje dimnih gasova, prečišćavanje otpadnih voda, kao i kontrolu emisija čestica.

5. Bukova kosa - i dalje se kopa

Uprkos pobunama građana i aktivista, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo je ekološku dozvolu firmi Drvo-export iz Teslića za eksploataciju mrkog uglja na ležištu Bukova kosa kod Prijedora. Dozvola je izdata 8. maja za eksploataciono polje površine od 9,15 ha.

Naime, Centar za životnu sredinu Banjaluka je u novembru 2024. godine podnio tužbu protiv odluke Ministarstva da se firma oslobodi izrade Studije uticaja na životnu sredinu. Tvrdili su da je studija neophodna jer se ležište nalazi u gusto naseljenom području sa bogatom poljoprivrednom, vodnom i kulturnom baštinom. Okružni sud u Banjaluci odbio je pomenutu tužbu, a nakon čega je Drvo-exportu izdata ekološka dozvola.

Čak je i tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, nakon višemjesečnih protesta građana Prijedora, iznio stav da treba zabraniti eksploataciju uglja na Bukovoj kosi i naložiti hitno uklanjanje zaliha.

6. Bijeljina treba novu toplanu

Grad Bijeljina planira prelazak gradskog sistema grijanja na gas, s ciljem povećanja energetske efikasnosti i poboljšanja kvaliteta vazduha u Bijeljini. Kako je rečeno iz Gradske uprave, radi se na izradi idejnog rješenja za izgradnju objekta nove Toplane, na lokaciji pored postojeće, a za ovaj projekat biće potrebno oko 2 mil EUR.

Gradska uprava u Bijeljini na ovo gleda kao na prioritetan projekat, o čemu se govorilo u aprilu prošle godine.

7. Gasifikacija istoka Srpske

Krajem decembra raspisan je tender za projektovanje i izgradnju magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad, jednog od najznačajnijih infrastrukturnih i energetskih projekata u BiH u posljednjim decenijama, čija je procijenjena vrijednost više od milijardu maraka.

Planirani magistralni gasovod projektuje se kao tehnički i funkcionalno usklađen, dvosmjerni sistem, sa početnom tačkom na primopredajnoj stanici Šepak, preko Banjaluke, do Novog Grada kao krajnje tačke. Ukupna približna dužina primarnog i priključnih magistralnih gasovoda iznosi oko 500 kilometara.

Rok za dostavljanje prijava bio je 28. januar 2026. godine, a sade je poznato i koje firme su dostavile ponude.

Ovaj gasovod u principu prati trasu "Istočne gasne interkonekcije" o kojoj se u Bosni i Hercegovini govori već godinama.

8. Stižu Ameri za Južnu interkonekciju

Definitivno se konkretiziraju stvari u svrhu izgradnje gasovoda Južna interkonekcija. Iako je sada sve izvjesnije da američki kapital gradi Južnu interkonekciju, riječ je o projektu koji drži vašu pažnju u svakom trenutku.

(Foto: Andrea Slatter/shutterstock.com)

Tokom prošle godine nastavilo se govoriti o važnosti ovog projekta za Federaciju BiH zbog energetske sigurnosti, diverzifikacije izvora gasa i dugoročne stabilnosti privrede. Gasovod koji spaja Bosnu i Hercegovinu sa EU tržištem gasa i LNG terminalom na Krku, izvjesno je da će povećati sigurnost snabdijevanja BiH prirodnim gasom te povećati fleksibilnost i energetsku efikasnost u smislu diverzifikacije izvora i dobavnih pravaca.

Gradilište gasovoda kroz BiH sa ulaskom kod Posušja biće dugo 180 km i imaće dva kraka - za Mostar i prema Travniku. Struka kaže da bi projekat ubrazao i realizaciju novog sjevernog pravca (Brod ili Brčko) čime bi Bosna i Hercegovina mogla postati tranzitna zemlja za prirodni gas. Time se otvara mogućnost uključenja Banjaluke na novi gasni sistem Bosne i Hercegovine.

Sada je neophodno da se zaključi međudržavni sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, da se pokrenu izmjene i dopune Zakona o Južnoj interkonekciji, kako bi se projekat mogao realizovati kroz više modela, uključujući i koncesioni.

Najveće zasluge za aktiviranje ovog projekta pripadaju Sjedinjenim Američkim Državama jer im je od geopolitičkog i ekonomskog interesa da se Južna interkonekcija izgradi. Ova zemlja je u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirala aktivnosti u Bosni i Hercegovini po ovom pitanju.

9. VE Hrgud ponovo oživljena

Elektroprivreda Republike Srpske podnijela je u decembru Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za izgradnju vjetroelektrane Hrgud, instalisane snage 60 MW, na području opštine Berkovići.

(Foto: Printscreen/Prethodna procjena uticaja/Viz zaštita Banjaluka)

Vjetroelektrana će se sastojati od deset vjetroturbina ukupne instalisane snage 60 MW, pri čemu će svaka turbina imati nazivnu snagu od 6 MW. Planirana godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 160 GWh. Lokalitet se nalazi oko 50 kilometara sjeverno od Trebinja i 30 kilometara od Mostara.

Projekt nije baš imao slavnu istoriju, budući da su se investitori povlačili, ali sada se čini da je Elektroprivreda Republike Srpske preuzela aktivniju ulogu i započela formalne procedure čime se nanovo oživljava ovaj projekat. Direktor ERS-a Luka Petrović istakao je nedavno da je u završnoj fazi priprema za vjetropark Hrgud, gdje je završeno višegodišnje ispitivanje vjetra i ekološke studije.

10. Konkretnije za VE Vlašić

Vjetroelektrana Vlašić, planirana na platou Vlašić u opštini Travnik, izgleda dobija ključna sredstva, jer je Vijeće ministara BiH utvrdilo krajem prošle godine tri prijedloga sporazuma o zajmu i grantovima za izgradnju te vjetroelektrane. Zajam i grantovi vrijedni su ukupno 38,4 mil EUR.

Osim toga, nedavno je potpisan ugovor o koncesiji za izgradnju, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje postrojenja za pretvaranje energije vjetra u električnu energiju - Vjetroelektrane Vlašić, između Ministarstva privrede Srednjobosanskog kantona i Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.

VE Vlašić je jedan od najvažnijih projekata Elektroprivrede BiH u oblasti obnovljivih izvora energije, smješten na planinskom platou Vlašića, na nadmorskoj visini od 1.943 metra, oko 15 kilometara zračne linije od Travnika.

Vedrana Marković

Pozivamo vas da vidite i koje su to investicije obilježile 2025. godinu iz oblasti NEKRETNINA, TRGOVINSKIH CENTARA, POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE, SAOBRAĆAJA i IT I TELEKOMUNIKACIJA.

Firme:

Elektroprenos BiH ad Banja Luka

Ministarstvo energetike i rudarstva RS

S.D.L. ENERGY COMPANY doo

ZP R i TE Gacko a.d. Gacko

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Banja Luka

Drvo export doo Teslić

Grad Bijeljina

Sarajevo gas a.d. Istočno Sarajevo

MH ERS MP a.d. Trebinje

Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo

Tagovi:

RiTE Gacko

Termoelektrana Gacko

građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske

trafo stanica Banjaluka 10

trafostanica Banjaluka 10

Vjetroelektrana Trusina

koncesija za VE Trusina

izgradnja VE Trusina u Nevesinju

VE Bitovnja

izgradnja VE Bitovnja kod Konjica

izgradnja TE Gacko 2

Bukova kosa Prijedor

eksploatacija mrkog uglja Bukova kosa

nova toplana Bijeljina

grijanje na gas Bijeljina

gasovod Šepak Novi Grad

gasovod Zvornik Novi Grad

gasifikacija RS

izgradnja gasovoda u RS

Južna interkonekcija

izgradnja Južne interkonekcije

Vjetroelektrana Hrgud

VE Vlašić

koncesija za VE Vlašić

retrospektiva 2025

retrospektiva komunalna infrastruktura i energetika

Komentari

Vaš komentar

Naš izbor

Uvoz struje u BiH porastao za 316 mil KM, šta je razlog? Energija

Investicije, uvoz i novi projekti spasili elektroenergetski sistem RS Energija, Građevina

Projekat od 900 mil KM: Raspisan tender za izgradnju gasovoda Šepak – Novi Grad Energija, Industrija, Građevina

Niko neće da gradi VE Trusina, bivši koncesionar prijeti arbitražom Energija, Industrija

Rekordan uvoz struje u BiH u prošloj godini Energija, Industrija

Vipotnik: Termoelektrane najveći zagađivači, problem rješavati sistemski Energija, Industrija, Saobraćaj

Kermas ponovo u igri za vjetroelektranu Trusina - Vlada RS traži izlaz iz arbitraže Energija

Energetski projekat vrijedan 130 mil KM - Nova koncesija za vjetroelektranu Trusina Energija, Industrija

Rubrike za dalje čitanje

Retrospektiva investicija

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.