Keš će biti najskuplji oblik štednje - U šta je najbolje investirati u 2026. i isplati li se čuvanje novca u "slamarici"

U 2026. godini investiranje se svodi na pametan balans između rasta i sigurnosti i na to da znaš zašto negdje ulažeš, a ne samo gdje, poručuju finansijski stručnjaci. Pitanje koje se često postavlja u vrijeme inflacije je gdje i kako je najbolje uložiti svoju ušteđevinu. Ljudi se najčešće odlučuju za štednju u bankama, a oni koji novca imaju više ulažu u nekretnine. Ipak, u svemu tome, najvažnije je sačuvati vrijednost novca.

Finansijski analitičar Vladimir Vasić, osnivač BBS Capital Investment Group za Euronews Srbija nagovještava da u 2026. godini ne postoji jedno univerzalno rješenje. Najrazumniji pristup je raspodjela novca na više strana. Dio u sigurnijim oblicima, dio u investicijama koje nose rast, a dio u realnoj imovini. Drugim riječima ne igrati na jednu kartu. Diverzifikacija će biti ključna riječ i naredne godine.

Iako Srbi vole da novac drže u "slamarici", u vrijeme inflacije to nije dobra odluka.

- U uslovima inflacije, novac koji stoji gubi vrijednost. Iako keš daje osjećaj kontrole i sigurnosti, realno gledano, to je najskuplji oblik "štednje". Čak i minimalan prinos je bolji nego nikakav - napominje Vasić.

Za one koji razmišljaju dugoročno i žele stabilan prihod, nekretnine ostaju popularne u Srbiji i taj trend se neće brzo promijeniti. Vasić ističe da dugoročno mogu imati smisla, naročito na dobrim lokacijama.

Ipak, prema njegovim riječima, 2026. godina donosi više opreza zbog visokih cijena nekretnina, ali i kredita sa visokom kamatom, zbog čega svaka kupovina mora imati jasnu računicu. Nekretnine više nisu automatska zarada, naročito ukoliko je nekome potrebna brza likvidnost.

Finansijski stručnjaci upozoravaju da u Srbiji postoje daleko isplativiji oblici ulaganja novca koji donose čak i dvocifrene stope prinosa za investitore, ali većini građana oni su još uvijek nepoznanica. Štednja u bankama, i dalje ostaje najatraktivniji oblik ulaganja, a prema određenim podacima, građani Srbije u bankama drže ukupno oko 17,6 milijardi evra.

Ulaganje u indeksne fondove, prema riječima stručnjaka, poput S&P 500, dugoročno donosi znatno veće prinose od tradicionalne štednje u banci. Prosječan godišnji prinos na ulaganje u S&P 500 indeks kreće se oko osam do devet odsto, što je mnogo prijemčivije od kamate koju građani mogu da dobiju na štednju u domaćim bankama

- ETF fondovi su jedan od najjednostavnijih načina ulaganja na berzi. Umjesto da se bira jedna akcija, ulaže se u cio paket kompanija. Za dugoročne investitore u Srbiji, to je pristupačna i razumna opcija, posebno za one koji ne žele da svakodnevno prate tržište - kaže Vasić za Euronews Srbija.

Vasić dodaje da ulaganje u zlato ostaje sigurna luka u nestabilnim vremenima. Ne donosi kamatu, ali čuva vrijednost. Srebro ima sličnu ulogu, uz veće oscilacije zbog industrijske potražnje. U 2026. oba metala imaju smisla kao dio portfolija, ali ne kao jedino ulaganje, kaže on.

Vasić poručuje da investicije o kojima se rjeđe govori, a na koje bi investitori trebalo da obrate pažnju su: fondovi koji ulažu u nekretnine, obveznice kao stabilnija opcija, tematski fondovi (tehnologija, energetika, AI), ulaganje u znanje i sopstveni posao, koje se često zanemaruju.

- Ulaganje u fondove za nekretnine danas ne mora da znači kupovinu stana ili poslovnog prostora. Postoje fondovi koji prikupljaju novac više investitora i taj kapital ulažu u različite nekretnine, od poslovnih zgrada i tržnih centara do logističkih i stambenih objekata. Investitor kupuje udio u fondu, a ne samu nekretninu, i učestvuje u zaradi kroz prihod od zakupa i rast vrijednosti udjela - kaže stručnjak.

U Srbiji je ovaj vid ulaganja još u razvoju i postoji kroz investicione i alternativne fondove koji ulažu u nekretnine. Ipak, najčešća praksa je ulaganje u inostrane fondove, posebno na razvijenim tržištima, gdje je ovakav model široko rasprostranjen. Građani Srbije do takvih fondova dolaze preko brokerskih kuća i investicionih platformi.

Još jedan značajan vid ulaganja, predstavljaju tematski fondovi koji ulažu u kompanije povezane sa jednim velikim trendom, poput tehnologije, vještačke inteligencije, energetike ili zdravstva. Umjesto izbora pojedinačnih akcija, investitor ulaže u čitav sektor ili trend za koji se očekuje dugoročni rast. Ovakvi fondovi nose veći potencijal, ali i veće oscilacije.

- Fondovi koji ulažu u nekretnine i tematski fondovi omogućavaju građanima da investiraju i bez velike početne sume, ali su namijenjeni dugoročnom ulaganju. Kao i uvijek, ključ je u razumijevanju rizika i pametnoj raspodjeli novca. Poruka za 2026. je jednostavna - ne držati sav novac na jednom mjestu ni u kešu, ni u jednoj investiciji. Pametno raspoređen novac danas pravi veću razliku nego ikada - zaključuje Vasić.