Zlato blista, ali marka ne može: Zašto BiH nema kontrolu nad vlastitim novcem

Ilustracija (Foto: JasaStyle/shutterstock.com)

Dok cijena zlata na svjetskim berzama dostiže historijske maksimume, čak do 4.400 dolara za uncu, Bosna i Hercegovina, za razliku od većine zemalja, ne može iskoristiti ni dio potencijalnih koristi koje takva globalna previranja nude.

- Naša monetarna politika je toliko sužena da ne možemo mijenjati vrijednost valute, iako je inflacija najmanje dvostruko veća nego u trenutku kada smo definisali taj odnos - upozorava ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Forbes BiH. "Postali smo nekonkurentno tržište."

Zlato raste, ali BiH ostaje po strani

Cijene zlata posljednjih mjeseci odražavaju svu nesigurnost savremenog svijeta, ratove, inflaciju i strah od gubitka vrijednosti novca. Dok centralne banke širom svijeta, predvođene Kinom, Indijom i Rusijom, povećavaju rezerve zlata i bježe od dolara, Bosna i Hercegovina nema gotovo nikakav manevarski prostor da reaguje na te promjene.

Razlog je jednostavan: fiksni kurs konvertibilne marke prema euru. Ovaj sistem, uspostavljen kroz valutni odbor (currency board), sprječava Centralnu banku BiH da samostalno kreira monetarnu politiku. KM mora biti potpuno pokrivena deviznim rezervama u eurima, pa se vrijednost domaće valute ne može prilagođavati tržišnim uslovima ni u inflatornim krizama, ni u periodima recesije.

- Naš sistem ne dozvoljava da koristimo monetarne alate kao što su promjene kamatnih stopa ili devalvacija valute kako bismo potaknuli izvoz i ublažili inflaciju - kaže Pavlović.

Skromne zlatne rezerve – propuštena prilika iz prošlosti

BiH danas posjeduje oko 3,5 tone zlata, što je relativno mala količina u poređenju sa zemljama regiona. Pavlović podsjeća da je zemlja već izgubila značajan dio potencijala nakon što je naslijeđeno jugoslovensko zlato prodano po 250 dolara za uncu – u vrijeme kada je već šest mjeseci kasnije vrijedilo gotovo duplo više.

- Ostali smo bez dragocjene rezerve koja bi danas imala višestruko veću vrijednost - kaže on.

Ipak, Centralna banka BiH danas zadržava dio rezervi u zlatu, prepoznajući njegovu ulogu kao simbola stabilnosti i sigurnosti.

Zlato za građane – luksuz, ne ulaganje

(Foto: Pixabay/Engin_Akyurt)

- Zato investitori iz BiH koji žele da ulažu u zlato to rade u inostranstvu, najčešće u zemljama EU gdje nema dodatnih troškova - objašnjava Pavlović.

Zlato kao ogledalo, ne spas

Dok svijet reaguje na rast cijena zlata kao na signal nesigurnosti, Bosna i Hercegovina se suočava s mnogo dubljim problemom, nemogućnošću da samostalno oblikuje vlastitu monetarnu sudbinu.

- Veći problem za BiH nije što nemamo dovoljno zlata, već što ne možemo modelirati svoju monetarnu politiku - zaključuje Pavlović.

- Kurs prema euru nas ograničava i čini izvoz manje konkurentnim. U svijetu u kojem zlato diktira povjerenje, mi smo samo posmatrači.

Zlato, nekada simbol bogatstva i moći, danas je više ogledalo globalne nesigurnosti. A u tom odrazu, Bosna i Hercegovina vidi sve svoje ekonomske slabosti, zavisnost, nemoć i propuštene prilike.