Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Čokolada bi mogla da nestane do 2050. godine - Naučnici istražuju alternative
Komentari
(Foto: Pixabay.com/Ri Butov)
Većina kakaa (oko 60%) potiče iz zapadne Afrike, iz vlažnih zemalja poput Obale Slonovače i Gane, gdje se tople temperature i obilne padavine smijenjuju s kratkim sušnim periodima.
Međutim, tokom posljednje dvije godine proizvodnja kakaa pala je i do 40%. Zbog toga su cijene čokolade skočile na nivoe kakvi nisu viđeni još od sedamdesetih godina prošlog vijeka, a stručnjaci upozoravaju da bi svijet bez kakaa mogao da postane realnost već do 2050. godine.
Kako klimatske promjene ugrožavaju industriju čokolade
Postoji više faktora koji ukazuju na mogući nestanak čokolade. Raniji izvještaji kao uzroke navodili su ilegalno rudarenje zlata, starenje stabala kakaa, pa čak i krijumčarenje – ali istraživanja pokazuju da je glavni krivac sve izraženiji kontrast između ekstremnih padavina.
"Salata" institut za klimu i održivost pri Harvard univerzitetu navodi da osjetljivost kakaa na vremenske prilike nije novost, ali da klimatske promjene "pojačavaju intenzitet obilnih padavina" kako temperature rastu.
Za svaki porast temperature vazduha od jedan stepen Celzijusa, atmosfera može da zadrži oko sedam odsto više vlage, što dovodi do jačih i intenzivnijih kiša.
- Osnovna fizika je jednostavna: toplija atmosfera zadržava više vlage, što pojačava ekstremne padavine. To dovodi do zadržavanja vode u zemljištu, erozije tla i stvaranja uslova pogodnih za razvoj gljivičnih bolesti - objašnjavaju istraživači.
Podstaknuti ovim klimatski izazvanim kolapsom, naučnici sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru krenuli su u potragu za rješenjem.
Mogu li naučnici da spasu industriju čokolade?
Istraživači su fokus usmjerili na rogač – klimatski otpornu biljku koja se gaji u Sredozemlju i koja polako privlači pažnju kao alternativa kakau.
Za razliku od kakaa, rogač uspijeva u toplim i sušnim uslovima i zahtijeva veoma malo vode. Nakon prženja, oslobađa jedinstvenu aromu koja podseća na kakao, ali njegov ukus ipak ne odgovara u potpunosti.
Da bi prevazišli taj problem, tim je razvio dvije tehnike za promjenu ukusa biljke, koristeći enzime kako bi se pojačale gorčina i slatkoća.
Enzimski tretman predstavlja jednostavnu i čistu metodu koja zahtijeva minimalnu obradu, za razliku od drugih postupaka koji uključuju agresivne hemikalije, poput hlorovodonične kiseline, radi poboljšanja ukusa.
Poboljšanjem aromatskog profila rogača, istraživači vjeruju da bi mogli da podstaknu proizvođače slatkiša da koriste rogač u proizvodima koji inače zahtevaju kakao, poput čokoladnih tabli, kakao-prahova, slatkih napitaka i drugih proizvoda na bazi kakaa.
Ako bi se primjenile u velikom obimu, ove metode mogle bi "značajno da smanje" zavisnost industrije čokolade od kakaa, čineći lance snabdevanja otpornijim na klimatske promene i izbijanje bolesti useva.
- Naše istraživanje nije samo pokušaj da se reprodukuje ukus kakaa – već i da sastojci koje koristimo za izradu čokoladnih alternativa postanu raznovrsniji - kaže Manfred Ku, glavni autor naučnog rada.
- Okretanje izdržljivim, klimatski otpornim kulturama poput rogača, može pomoći industriji da se prilagodi ekološkim izazovima, a potrošačima ponudi proizvod u kojem će uživati - zaključuje naučnik.
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.