NavMenu

Neto dobit Centralne banke BiH skoro 300 mil KM

Izvor: eKapija Četvrtak, 25.12.2025. 08:43
Komentari
Podeli
(Foto: Teodora Brnjoš)


Ostvarena neto dobit Centralne banke BiH sa 30. novembrom 2025. godine iznosila je 289,77 miliona KM, čime je premašen planirani iznos za 2025. godinu od 276 miliona KM, rečeno je iz ove finansijske institucije.

Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH, kazala je da su neto kamatni prihodi iznosili 320 miliona KM, dok su kapital i rezerve Banke na dan 30. novembra 2025. godine dostigli 1,72 milijarde KM, što je za 528 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu.

- U okviru strateškog pravca modernizacije i digitalizacije, CBBiH je nastavila aktivnosti na unapređenju platnih sistema, uključujući intenzivan rad na pripremama za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), kao i dalju integraciju TIPS rješenja za instant plaćanja - istakla je Selimović.


Prema njenim riječima, strateški prioriteti CBBiH i dalje su usmjereni na monetarnu i finansijsku stabilnost, modernizaciju i digitalizaciju poslovnih procesa, menadžment ljudskih potencijala, te međunarodnu povezanost i društvenu angažiranost.

- Uprkos izraženim globalnim i geopolitičkim izazovima, ova godina bila je obilježena stabilnim i snažnim rezultatima, kao i daljim jačanjem institucionalne otpornosti i međunarodne pozicije CBBiH. Devizne rezerve CBBiH na dan 30. novembra 2025. godine iznosile 18,28 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 643 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine. Neto strana aktiva na isti datum iznosila je 1,65 milijardi KM, što je za 283 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu. Tokom 2025. godine zabilježen je i značajan rast koeficijenta pokrića valutnog odbora, koji je na dan 30. novembra 2025. godine iznosio 109,9%. Rezerve monetarnog zlata povećane su na najviši nivo od osnivanja CBBiH i iznose 3,5 tona, dok je vrijednost zlata na isti datum iznosila 799 miliona KM - naglasila je Selimović.


Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Izgrađena je 1932. godine po projektu beogradskog arhitekte Milana Zlokovića. Od tada, pa do početka II svjetskog rata služi kao Glavna filijala državne Hipotekarne banke. Istovremeno, objekat je imao i stambenu funkciju. Tokom II svjetskog rata zgrada nije oštećena. U njoj bila je smještena Komanda njemačkih okupacionih snaga.

Nakon završetka rata u zgradi smještena je Narodna banka NR Bosne i Hercegovina.

Krajem pedesetih godina XX vijeka izvršena je dogradnja sjevernog krila gdje je smještena Služba društvenog knjigovodstva, koja se izdvaja iz Narodne banke prije 1964. godine. Danas je u istom objektu smješteno Federalno ministarstvo finansija. Sedamdesetih godina urađena je nova dogradnja, a osamdesetih dograđen je cijeli sprat.

Tokom rata 1992-95 služila je za čuvanje predmeta od velikog kulturno-istorijskog značaja i kao sklonište. Nekoliko puta bila je pogođena, ali bez oštećenja.

Avgusta mjeseca 1997. godine osnovana je Centralna banka Bosne i Hercegovine koja je smještena u objekat. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.