"Ničija zemlja" na Drini: Kako nelegalno vađenje šljunka prolazi bez kazne

Dio riječne granice između Bosne i Hercegovine i Srbije nikada nije riješen. Šljunak se na tom dijelu ne vadi povremeno, već industrijski. Bageri ulaze u korito, kamioni izlaze puni, a papiri, ako postoje, ostaju daleko od očiju javnosti. Koncesije se zaobilaze, a dozvole zloupotrebljavaju.

Pravni vakuum na obalama Drine stvorio je savršeno tlo za "lov u mutnom". Dio teritorije, koji mještani nazivaju "ničijom zemljom", formalno pripada opštini Bogatić u Srbiji, iako rijeka već decenijama teče kroz Bosnu i Hercegovinu. Promjena toka Drine pretvorila je granicu u maglu nadležnosti i prostor u kojem zakoni ne važe. Tako pohlepni izvođači nelegalnog vađenja šljunka djeluju nesmetano.

- Moj plac je na teritoriji Republike Srbije, a ovih 13 kvadrata ovdje, ovaj trogao je u Bosni i Hercegovinei - priča Milan Pušković.

Bageri i kamioni crtaju novu kartu rijeke, dok institucije stoje nemoćno.

- Imamo katastarske čestice koje pripadaju Srbiji i na strani RS-a, gdje i nemamo mogućnost postupanja. U tim slučajevima nastavimo kontaktirati kolege iz Srbije kako bi oni preduzimali mjere iz svoje nadležnosti - kaže portparolka Inspektorata RS-a Dušanka Nikolić.

Šljunak nestaje, a takse niko ne plaća

Tako je granica postala izgovor za bagere koji ulaze u korito kao da je privatna parcela. Šljunak nestaje, a račun nikada ne stiže državi. Odgovora nema ni od gradske uprave, ni od Vlade Republike Srpske koja je, smatra Milan Novaković, trebala uspostaviti kontakte s Vodama Republike Srbije.

- Rečeno mi je od njihovih inspektora koji su bili ovdje da je problem u tome što se nikakve takse ne plaćaju ni Srbiji ni Bosni i Hercegovini - dodaje on.

Iz Javne ustanove Vode Srpske tvrde da su radovi na uređenju riječnih korita i vađenju šljunka strogo regulisani. Elaborat mora biti odobren od Ministarstva, a izvođači su obavezni da preduzmu mjere zaštite životne sredine. U slučaju nelegalnih radova, Ustanova obavještava Inspektorat i Ministarstvo unutrašnjih poslova.

U Inspekotaratu navode da su tokom ove godine izvršili 85 kontrola uređenja vodotoka, gdje je u pet slučajeva zatečeno nelegalno vađenje šljunka bez dozvola. Za prekršaje su izrečene mjere zabrane i novčane kazne, koje dostižu i do 25.000 konvertibilnih maraka - u zavisnosti da li je u pitnaju pitanju pravno ili fizičko lice.

- Informacije o kretanju inspektora se puno brže kreću od samog vremena potrebnog inspektoru da zatekne nekoga na vodotoku. Nailazili smo na slučajeve gdje se vide svježi tragovi šljunčarenja - navodi Nikolić.

- Zadnji put kad su zajedno izašli na teren, s naše strane Drine, šest-sedam preduzeća uhvatili su u ilegalnom vađenju šljunka - ističe Snežana Jagodić-Vujić, predsjednica Ekološkog udruženja Eko-put Bijeljina.

Iz Udruženja poručuju da država mora riješiti taj problem i mora se stati na put tom nekontrolisanom vađanje šljunka koji nestaje, obale se urušavaju, a rijeka menja tok pod pritiskom pohlepe.

Republička uprava za inspekcijske poslove Banja Luka

JU Vode Srpske Bijeljina

Ekološko udruženje Eko Put Bijeljina

Dušanka Nikolić

rijeka Drina

vađenje šljunka

Milan Novaković

nelegalno vađenje šljunka