Milijune maraka izvlače iz nelegalnih kamenoloma

Nelegalnom eksploatacijom šljunka iz šezdesetak kamenoloma, koliko ih prema procjenama ima na području HNŽ-a, građevinari na nezakonit način ostvaruju višemilijunsku dobit.

Pri tome nikome ništa ne plaćaju, niti ih itko u tome sankcionira. Dok građevinari u tajnosti, daleko od očiju javnosti vrše pljačku županijske imovine i enormno se bogate, najviše trpi proračun koji se nalazi u velikim dubiozama.

Napuniti proračun

Ipak i tome bi uskoro trebao doći kraj, jer pojedini zastupnici u županijskoj Skupštini, koji će najvjerojatnije činiti i novu vlast, namjeravaju stati u kraj kriminalu s koncesijama i krčenjem prirodnog dobra.

Aner Žuljević, zastupnik u Skupštini i prvi čovjek županijskog SDP-a, smatra da se na taj način vrlo lako mogu popuniti rupe u proračunu.

"Znamo da postoji veliki broj kamenoloma koji ne plaćaju koncesijsku naknadu. Na tome se već godinama ništa ne radi i ni marka od koncesija nije uplaćena u proračun. Postavlja se pitanje zašto se taj proces traljavo vodi? I postoji li veza između dosadašnjih vladajućih politika i koncesionara koji nisu uvedeni u zakonske okvire", kaže Žuljević.

Kako se radi o jako važnoj problematici, Žuljević navodi da se dugo vremena odlagalo i formiranje Komisije za koncesije, čiji se proces jako tendenciozno vodio, vjerojatno i s namjerom da se nikad i ne formira, kako bi se nesmetano mogao nastaviti proces krčenja javnog dobra u HNŽ-u.

"Naša namjera je odmah nakon uspostave vlasti odraditi sve zakonske pretpostavke na formiranju komisije i onda ozbiljno pristupiti toj oblasti", rekao je Žuljević i naveo kako je to jedan od načina popunjavanja rupa u proračunu.

Isto mišljenje dijeli i kandidat za novog mandatara županijske Vlade, `hadezeovac` Denis Lasić, koji na tom polju vidi priliku za popravljanje financijske strane HNŽ-a.

"To je jedan od segmenata u kojem se mogu sakupiti značajnija sredstva i na tome ćemo sigurno poraditi", jasan je Lasić.

O velikom kriminalu, kada je u pitanju krčenje javnog dobra, zahvaljujući kojem građevinari dolaze do velikog bogaćenja, pisali smo još i ranije, kada smo naveli da na području HNŽ-a samo jedan kamenolom u općini Konjic ima dozvolu za eksploataciju.

Usvojiti planove

Esad Humo, ministar gospodarstva HNŽ-a, kaže da su u posljednje vrijeme pokrenuli stvari po tom pitanju, smanjili nelegalnu eksploataciju, ali da su im za nešto više `svezane ruke`, a privatnici u međuvremenu koriste priliku i pljačkaju dobra.

"Malo se popravila situacija, no za nešto više je potrebno što prije usvojiti plansku dokumentaciju za HNŽ. Zbog nepostojanja urbanističkih planova se dosta toga gubi i što prije se moraju usvojiti", rekao je Humo.

Županijski ministar je naveo nekoliko primjera nelegalne eksploatacije, među kojima se čak događa i da privatnici zaposjednu kamenolom.

"Radi se o velikom problemu. Ima slučajeva i da građevinari prilikom izvođenja radova iskopaju šljunak i potom ga prodaju i ostvare dodatnu dobit. Mora se stati problemu u kraj, a na tome moraju poraditi i inspekcije i ispitati podrijetlo. Treba se znati podrijetlo i šljunka i kamena, isto kao i svega ostalog", kaže Humo.

Navedimo još kako se ovdje radi o iznimno povoljnoj zaradi, jer građevinari ne plaćaju koncesije, a zauzvrat krče na stotine tisuća kubika. Kad je u pitanju šljunak, cijena kubika nesepariranog šljunka se na tržištu kreće od pet do deset maraka, a separiranog i do 30 maraka. Naravno, sve ovisi o kvaliteti.