Prvi iz BiH, Kenan Arnautović izabran za predsjednika Svjetske federacije neurohirurških društava - U profesiji i u životu, najteži trenuci često nas vode na najbolja mjesta

Prof. dr. Kenan Arnautović ispisao je istoriju svjetske neurohirurgije. Osim što je prvi Bosanac i Hercegovac koji je ovog mjeseca izabran za predsjednika Svjetske federacije neurohirurških društava (WFNS), on je takođe i prvi stručnjak iz istočne i centralne Evrope koji je ikada došao na ovu funkciju.

Dosadašnjih 19 predsjednika mahom je dolazilo iz najrazvijenijih zemalja svijeta. Osnovana davne 1955. godine, Federacija okuplja više od 190 nacionalnih udruženja, pet kontinentalnih asocijacija, šest pridruženih društava i predstavlja glas između 40.000 i 50.000 neurohirurga širom svijeta. Riječ je o najznačajnijoj svjetskoj organizaciji u oblasti neurohirurgije, koja skoro sedam decenija postavlja globalne standarde u unapređenju neurohirurške njege, edukaciji i istraživanju.

U razgovoru za Forbes BiH, Arnautović pojašnjava da ova funkcija ne nosi finansijsku naknadu, te se šestogodišnji mandat odvija kroz tri faze: President-Elect (novoizabrani predsjednik), President (presjednik), te Past President (bivši predsjednik), čime se obezbjeđuje kontinuitet, stabilnost i prenos iskustva.

- Dijapazon aktivnosti Svjetske federacije jako je širok - kaže nam.

Obuhvata edukaciju mladih neurohirurga, snabdijevanje opremom zemalja sa nižim nacionalnim dohodcima, kao i mogućnosti sudjelovanja u raznim edukacionim forumima, komitetima, seminarima i kongresima. Pored toga, prati neurohiruršku struku, njen razvoj i dostignuća, dajući naučne upute bazirane na naučnim saznanjima u kojem pravcu treba da se kreće savremena neurohirurgija.


Neurohirurgija nije samo profesija, ona je moj cijeli život

Njegov put do statusa jednog od najboljih neurohirurga na svijetu započeo je iz rodnog Sarajeva, gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu kao najbolji student generacije. Dvije specijalizacije iz neurohirurgije; prva u Sarajevu i Hanoveru, a druga u Sjedinjenim Američkim Državama, na Univerzitetu Arkansas, dokaz su posvećenosti i ljubavi prema pozivu.

Bogato znanje na polju neurohirurgije zahvaljuje i vrhunskim mentorima. U SAD-u je imao priliku učiti i od čuvenog profesora i doktora Ossame Al-Meftyja, jednog od vodećih svjetskih stručnjaka za operacije tumora mozga, te pionira u hirurgiji baze lobanje. Od 2003. godine Arnautović radi na jednoj od najstarijih klinika na svijetu Semmes-Murphey u Memphisu, a također je i profesor na Odsjeku za neurohirurgiju Univerziteta Tennessee. Iza njega su brojni naučni radovi, objavljeni u časopisima iz neurohirurgije, a tri su našla svoje mjesto i na naslovnici prestižnog "Journal of Neurosurgery".

- Imao sam sreću da budem školovan od najboljih neurohirurga svijeta i mislim da je moja obaveza da neka od svojih znanja, kako teoretska tako i praktična prenesem na sljedeću generaciju. Putujem po cijelom svijetu na poziv, nastojim da podignem ne samo kvalitet nego i entuzijazam lokalnih udruženja neurohirurga, od Japana, Tajvana, Indije, Brazila, Austrije…, praktično svih zemalja svijeta, i u tom procesu i ja učim iz njihovih iskustava, razmjenjujemo informacije i često zajedno pišemo stručne članke - govori Arnautović i dodaje kako je jedan od njegovih neurohirurških hobija, publikovanje u najboljim naučno specijaliziranim časopisima, gdje uz sebe, kako kaže, uvijek ima nekoliko mladih neurohirurga koje podržava i usmjerava, kako bi pod njegovom supervizijom pripremili i objavili svoje radove.
Studente učim da nije važno samo znati operisati već i baviti se istraživačkim radom

- Uvijek im naglašavam: nemojte trošiti previše vremena pripremajući rad koji nećete objaviti u vrhunskom neurohirurškom časopisu, ili bar u jednom od najboljih. Zašto objavljivati rad u časopisu koji niko ne čita? Ako to uradite, možda će ga pročitati samo nekoliko neurohirurga. Rad objavite u časopisu koji čita veliki broj neurohirurga širom svijeta.

Kao i u sportu, ukoliko želite biti prvaci i osvojiti titulu, morate se truditi i raditi kao pobjednik. Isto važi i za neurohirurgiju. Morate težiti da naučite, ne samo da budete dobar neurohirurg, da znate operisati, nego i da se znate baviti istraživačkim radom, da znate sakupljati podatke, pisati radove, predavati…

Uprkos tome što njegov posao zahtijeva mnogo odricanja, dr. Arnautović uvijek pokazuje spremnost da se posveti onima koji će tek graditi svoj put u neurohirurgiji.

- Najvažnije je raditi mnogo, učiti, čitati knjige, čitati časopise i razne publikacije - naglašava i dodaje da neurohirurgija nije samo poziv i profesija koju radiš već je i živiš.

- Bilo da gledam televiziju, vozim…, ja stalno razmišljam o sljedećoj operaciji, o sljedećem pacijentu, o nekom problemu koji sam uočio, mogućoj komplikaciji. Ovo je jedna od rijetkih profesija gdje nema baš mnogo slobodnog vremena u smislu da odete negdje na odmor pa zaboravite sve.

U Ameriku je emigrirao 1994. godine, izgradio karijeru i porodični dom, ali nikada nije zaboravio na rodnu BiH. I na Svjetskom kongresu neurohirurga, održanom početkom ovog mjeseca u Dubaiju, jednu od najvažnijih funkcija u globalnoj medicinskoj zajednici – funkciju predsjednika WFNS-a, preuzeo je kao kandidat Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država. Do sada je, održao mnoga predavanja širom Bosne i Hercegovine, ali je i dovodio svoje američke kolege neurohirurge u Sarajevo, te otvorio vrata nemalom broju bh. ljekara za obuke na američkim klinikama.

- U komunikaciji sam sa kolegama iz Sarajeva, Mostara, Zenice, Tuzle, svake godine u sklopu dana Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS), imamo neurohirurški simpozij Udruženja neurohiruga BiH, na kome učestvuju neurohirurzi, specijalizanti neurohirurgije, studenti medicine zainteresirani za neurohirurgiju i srodne specijalnosti. U junu ćemo imati nove susrete Udruženja neurohiruga BiH na koje planiram doći i gdje ćemo imati predavanja. Također, u vrlo bliskom kontaktu sam sa Medicinskim fakultetom u Sarajevu gdje sam već održao predavanje i u dogovoru sa dekanicom, profesoricom Valjevac to planiramo i nastaviti - kaže ugledni stručnjak.

Kroz svoju dugogodišnju karijeru, naučio je prepoznati mlade talente.

- Imate razne vrste ambicija kod mladih studenta medicine, i kad s njima radite i razgovarate, vidite da li imaju onu iskru u očima, strast, radne navike, da li odmah odgovore sa radom na zadatak. Ja sam imao nekih kolega koje i po tri mjeseca ne čujem, a imam opet druge koji nakon tri dana odmah pošalju prvu verziju svog rada ili prve rezultate istraživanja za koje ih zadužim. Prepozna se odmah kad je neko talentovan, ali naravno, mnogo vremena prođe da ih izbrusite.

Globalni izazovi u neurohirurgiji

Neurohirurgija je jedna od najzahtjevnijih specijalizacija u medicini, te kao takva ima svoje globalne izazove, koji se razlikuju ovisno od dijela svijeta. Među aktivnostima koje dr. Arnautović planira u svojstvu predsjednika WFNS-a je i rad na smanjenju razlika između neurohirurgija u razvijenim zemljama, gdje vladaju značajno bolji i napredniji uslovi u pogledu resursa, tehnologije i kadra i onih u slabije razvijenim regijama svijeta.

- Jedan od naših ciljeva je da se što više izjednači neurohirurgija u svijetu, pa da i mladi neurohiruzi iz ekonomski siromašnijih zemalja dobiju opremu, edukaciju, da se mogu baviti strukom kao što se bave i njihove kolege u drugim zemljama. Također, problem je i broj neurohirurga na sto hiljada stanovnika.

Naprimjer, u nekim zemljama poput Japana i Brazila ima ih previše, a imate zemalja u Africi gdje nema dovoljno neurohirurga, svega 5-6 na nekoliko miliona stanovnika. Potrebno je da se kroz edukaciju u tom sredinama mladi hirurzi regrutuju i popune tu prazninu - govori on.

Kada govori o neurohirurgiji u BiH, naglašava da je ona među najboljim na Balkanu.

Ne vidim kako bi vještačka inteligencija mogla zamijeniti neurohirurga

Vještačka inteligencija postaje sastavni dio gotovo svih profesija, pa tako i medicine. Međutim, postavlja se pitanje; ima li ona kapacitet kojim bi se mogle obistiniti prognoze nekih stručnjaka, koji tvrde da bi u budućnosti mogla da zamijeni doktore.

Dugogodišnja karijera donijela je dr. Arnautoviću brojne blistave trenutke, ali i trenutke koji su bili teški, kada je morao krenuti ispočetka. Desilo se to 1994. godine. Kako je ranije ispričao u intervjuu za Forbes BiH, nikada nije planirao otići iz Sarajeva i nastaviti karijeru bilo gdje, čak ni u Americi. Sticajem okolnosti, pred kraj rata dobio je poziv na šest mjeseci za subspecijalizaciju u SAD. Plan je bio da se nakon dvije i pol godine rada u opkoljenom gradu, nakon dodatne edukacije, u Sarajevo vrati sa novim znanjima i energijom. Međutim, odmah po zahtjevu za specijalizaciju dobio je otkaz na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

Danas se na ovaj period ne osvrće mnogo, prošlo je, kaže, 30 i više godina.

"Kome je mnogo dato, od njega se mnogo i očekuje"

Kao budući predsjednik Svjetske federacije neurohirurških društava, Arnautović nosi veliku odgovornost, ali i jasnu viziju u kojoj je potrebno približiti standarde neurohirurgije bogatih i siromašnih zemalja, ojačati edukaciju, poticati mlade i, gdje god može, otvarati vrata onima koji dolaze poslije njega. Arnautovićev pogled na neurohirurgiju, ne kao na posao, već kao na životni poziv, filozofija je koja ga je dovela do globalnog uspjeha. On je opisuje i biblijskom rečenicom: "Kome je mnogo dato, od njega se mnogo i očekuje".