BiH mora ubrzati prelazak na cirkularnu ekonomiju: Od popravke do ponovne upotrebe proizvoda
Izvor: eKapija
Ponedjeljak, 08.12.2025.
09:36
Ponedjeljak, 08.12.2025.
09:36
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Orlandow)
Događaj, organizovan u okviru Interreg Euro-Med projekta REPper – REPair PERspective, okupio je predstavnike privatnog i javnog sektora, finansijskih institucija, akademske zajednice, stručnih škola i civilnog društva, kako bi se razmotrilo kako popravka i ponovna upotreba proizvoda, recikliranje i inovacije mogu postati pokretači održivog razvoja u Bosni i Hercegovini.
Kroz dvije panel diskusije učesnici su analizirali strateške politike, regulatorne izazove, potrebe tržišta rada i prilike za razvoj održivih poslovnih modela zasnovanih na cirkularnim principima.
Na osnovu diskusija, formulisani su sljedeći ključni zaključci i preporuke:
- Potrebna je strateška transformacija domaće privrede prema cirkularnom modelu koji smanjuje otpad i gradi dugoročnu vrijednost, umjesto linearnog modela fokusiranog isključivo na kratkoročni profit. Ovakav zaokret jača otpornost i konkurentnost privrede.
- Zaštita potrošača podrazumijeva i transparentnu komunikaciju. Građani ne samo da trebaju imati veća prava, nego moraju biti jasno informisani o njima – posebno u segmentima popravke proizvoda, ponovne upotrebe i održive potrošnje gdje javni sektor mora osigurati jasan regulatorni okvir i nadzor.
- BiH treba ubrzati usklađivanje zakonodavstva sa EU regulativom te osigurati harmonizaciju propisa između entiteta. Jedinstven pravni okvir olakšaće razvoj cirkularnih praksi i tržišnih standarda.
- Javni sektor ima ključnu ulogu u pokretanju i usmjeravanju cirkularne tranzicije – kroz izradu i provođenje politika, zelene javne nabavke, ulaganje u infrastrukturu za upravljanje otpadom i reciklažu, efikasan inspekcijski nadzor te podršku lokalnim zajednicama i obrazovnim ustanovama. Time država ne samo postavlja pravila, nego i vlastitim primjerom pokazuje kako cirkularni principi mogu postati standard u praksi.
- Filozofija 9R predstavlja temelj cirkularne tranzicije, jer promoviše odbijanje nepotrebne potrošnje, promišljanje prije kupovine, smanjenje upotrebe resursa, ponovnu upotrebu, popravku, industrijsku obnovu proizvoda, prenamjenu proizvoda i reciklažu. Usvajanje 9R logike mijenja način razmišljanja potrošača i biznisa i omogućava dugoročni prelazak na održive modele poslovanja i potrošnje.
- Reciklaža mora biti integrisana u širi pristup u kojem se otpad posmatra kao resurs. Razvoj infrastrukture, sistema selekcije otpada, sekundarnih sirovina i tržišta recikliranih materijala ključni su za zatvaranje materijalnih tokova i smanjenje pritiska na prirodne resurse.
- Percepcija obnovljenih i repariranih proizvoda mora se mijenjati. Ključno je razvijati povjerenje javnosti u njihovu kvalitetu, jer šire prihvatanje ovih proizvoda direktno smanjuje otpad i potrošnju resursa.
- Privredni sektor pokazuje spremnost za cirkularnu tranziciju, ali bez sistemske podrške teško može ostvariti veći iskorak. Potrebni su podsticaji, infrastruktura i edukacija kako bi cirkularni modeli postali dio poslovanja. Privatni sektor i privredne komore imaju ključnu ulogu u ovom procesu. Biznisi su neposredni nosioci promjena kroz inovacije, održive poslovne modele i ulaganja u popravku, ponovnu upotrebu i produženje vijeka trajanja proizvoda. Komore, sa druge strane, mogu ubrzati tranziciju kroz povezivanje aktera, edukaciju, promociju najboljih praksi i podršku razvoju tržišta za cirkularne proizvode i usluge.
- Obrazovni sistem, uz podršku nadležnih ministarstava i javnih institucija, mora modernizovati kurikulume i više uključiti teme cirkularne ekonomije, održivosti i popravke. Uz formalno obrazovanje, potrebno je uključiti sve generacije kroz javne kampanje i programe cjeloživotnog učenja.
- Pametna specijalizacija, ulaganje u inovacije i interdisciplinarnost su ključne za razvoj cirkularne ekonomije. Potrebno je jačati saradnju između privatnog sektora, akademske zajednice i obrazovnih institucija, naročito srednjih stručnih škola. Akademska zajednica treba aktivno provoditi istraživanja za potrebe privatnog i javnog sektora, kako bi se kreirale politike i prakse zasnovane na podacima. Jačanje praktičnih kompetencija učenika, modernizacija stručnog obrazovanja i promocija zanatskih zanimanja od suštinskog su značaja za povećanje interesa mladih i stvaranje kvalifikovane radne snage koja može odgovoriti na potrebe tržišta popravke, servisiranja i održavanja.
- Finansijski sektor već primjenjuje ESG principe i ima kapacitet da bude ključni akcelerator cirkularne ekonomije kroz politike finansiranja, kriterije održivosti i podršku projektima sa pozitivnim društvenim i okolišnim efektima.
- Pojedini sektori već prednjače u ovom procesu, poput automobilskog, gdje su redovno održavanje, produženje životnog vijeka proizvoda i ponovna upotreba dijelova ugrađeni u standarde industrije. Ovakvi primjeri mogu služiti kao model za druge grane privrede.
Firme:
Ekonomski fakultet Sarajevo
Tagovi:
Interreg Euro Med
projekat REPper REPair PERspective
cirkularna ekonomija
popravka proizvoda
ponovna upotreba proizvoda
Komentari
Vaš komentar
Šta vrijedno posjetiti/vidjeti u okolini?
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora