Makarević: Procedura osnivanja preduzeća duža i skuplja nego u regionu

(Foto: Unsplash / Hunters Race)

Priliv direktnih stranih investicija u 2024. godini u BiH je iznosio 1,76 milijardi KM, što je za gotovo 13 posto manje u odnosu na godinu ranije, ali izvršni direktor Vijeća stranih investitora u BiH Nedim Makarević smatra da je struktura investicija daleko ozbiljniji problem.

Prema analizi Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) i Centralne banke BiH, od 2019. do 2024. između 38 i 44 posto stranih investicija čini reinvestirana dobit postojećih kompanija, 25 do 30 posto odnosi se na bankarski i finansijski sektor, dok greenfield investicije u nove proizvodne kapacitete kontinuirano čine manje od 12 posto ukupnog priliva.

- To znači da se ekonomska struktura zemlje gotovo uopće ne mijenja, a efekti na zaposlenost i izvoz ostaju ograničeni. Jednogodišnji pad stoga nije izdvojeni incident, već simptom dugogodišnje stagnacije u privlačenju investicija visoke dodane vrijednosti. U poređenju sa zemljama zapadnog Balkana – gdje Srbija ima 4,5 milijardi ili Sjeverna Makedonija preko 900 miliona eura, BiH ostaje na začelju kada je riječ o direktnim stranim ulaganjima po glavi stanovnika i po udjelu greenfield projekata – kaže Makarević za Avaz.

Međunarodne analize identificiraju tri dominantna ograničenja značajnijim stranim ulaganjima. Pravna nesigurnost i neefikasnost pravosudnog sistema, uz prosječno trajanje parničnog postupka u privrednim sporovima dužem od 1.000 dana, prva je u nizu prepreka.

Strukturni deficit

- Visok stepen administrativnih i parafiskalnih opterećenja. U BiH postoji preko 450 različitih naknada na entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, što proceduru osnivanja preduzeća čini tri do pet puta dužom i skupljom nego u zemljama regiona. Prisutan je i strukturni deficit kvalifikovane radne snage, jer će do 2030. godine BiH imati manjak od 80.000–120.000 radnika srednje i visoke stručne spreme u proizvodnim sektorima, što direktno utječe na investicione odluke u industriji – ističe Makarević.

Smanjenje doprinosa nije u potpunosti eliminiralo efekte odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće, a Makarević pojašnjava da je ukupno opterećenje rada u BiH od 39 do 41 posto i dalje među najvišim u regionu (Srbija 34–35, Hrvatska 36, a Crna Gora 33 posto).

Porez na dohodak

- Empirijski podaci pokazuju da je neto efekat na realnu kupovnu moć radnika ograničen. Povećanje najniže plate u FBiH sa 596 na 1.000 KM rezultiralo je prosječnim neto rastom od oko 300–320 KM, jer je značajan dio apsorbovan kroz doprinose i porez na dohodak. Istovremeno, poslodavci i dalje snose visoko opterećenje, što smanjuje konkurentnost u sektorima intenzivnim radnom snagom – dodaje Makarević.