NavMenu

Gas promet objavio desetogodišnji plan razvoja transportnog sistema gasa u RS - Fokus na nove interkonekcije i povećanje kapaciteta

Izvor: eKapija Nedjelja, 16.11.2025. 12:04
Komentari
Podeli

Ilustracija (Foto: Shutterstock/fotokaleinar)Ilustracija
Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske na redovnoj sjednici održanoj 13. novembra 2025. u Trebinju uputila je na javno razmatranje prijedlog Plana razvoja transportnog sistema prirodnog gasa za period 2026–2035. godine, koji je izradilo Akcionarsko društvo Gas promet Pale. Dokument predstavlja osnovu za planiranje budućih investicija i unapređenja u oblasti gasnog transporta u Republici Srpskoj.

Strateški okvir i infrastrukturne potrebe

Prema Strategiji razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine, razvoj gasnog sektora mora biti usklađen sa principima održivog razvoja, koji uključuju smanjenje negativnih uticaja na životnu sredinu i povećanje sigurnosti snabdijevanja. Nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana BiH do 2030. godine nalazi se u završnoj fazi usvajanja, ali je njegov koncept, kada je riječ o prirodnom gasu, ocijenjen kao kontradiktoran strateškim dokumentima budući da predviđa tranziciju energetskog sektora bez značajnijeg oslanjanja na prirodni gas. Istovremeno se planira povećanje broja interkonekcija, iako se projektuje smanjenje potrošnje ovog energenta, navedeno je u ovom dokumentu.

S obzirom na činjenicu da se cjelokupan uvoz prirodnog gasa u Bosnu i Hercegovinu odvija jednim transportnim pravcem, razvoj nove infrastrukture smatra se nužnim za diverzifikaciju izvora i jačanje sigurnosti snabdijevanja. Kao prioritet za Republiku Srpsku istaknuta je izgradnja gasne interkonekcije sa Republikom Srbijom, a zatim potencijalnog priključka prema Hrvatskoj. U budućem razvoju razmatra se i mogućnost transporta tečnog prirodnog gasa željezničkim i drumskim putem. Posebna pažnja usmjerena je na modernizaciju i održavanje postojećeg gasovoda izgrađenog 1979. godine, čiji je rad od ključnog značaja za pouzdanost sistema.

U desetogodišnjem razvoju transportnog sistema, Gas promet Pale planira realizaciju projekata koji bi omogućili povećanje transportnih kapaciteta i unapređenje efikasnosti. Najveći problem domaćeg sistema ostaje činjenica da BiH i Republika Srpska imaju samo jedan ulaz gasa u zemlju, što ograničava energetsku bezbjednost i tržišni razvoj. Rješenje se vidi u obezbjeđivanju novih interkonekcija prema Srbiji i Hrvatskoj, čime bi se omogućio pristup gasu iz različitih izvora.

Od 2021. godine Bosna i Hercegovina gas nabavlja preko "Balkanskog toka", umjesto starog pravca preko Ukrajine, Mađarske i Srbije, koji je od 1. januara 2025. godine van funkcije. Potrošnja gasa u zemlji karakteriše se izrazitom sezonskom neujednačenošću, posebno zbog visokog udjela grijanja u Sarajevu, što znači da količine zavise od zimskih temperatura. Oko 80% ukupno transportovanog gasa prolazi kroz PPS Zvornik, namijenjenog potrošačima u Federaciji BiH i Istočnom Sarajevu.

Prognoze pokazuju da će u narednoj deceniji doći do rasta ukupno transportovanih količina po prosječnoj stopi od oko šest odsto godišnje, prije svega zbog razvoja novih distributivnih mreža, povećanja industrijske potrošnje i priključenja novih stanica za komprimovanje gasa. U Federaciji BiH u planu je izgradnja tri postrojenja koja će koristiti prirodni gas kao gorivo, čije je puštanje u rad predviđeno za oktobar 2028, januar 2030. i januar 2031. godine.

Razvoj projekata i međunarodne interkonekcije

Ilustracija (Foto: nostal6ie/shutterstock.com)Ilustracija
U Republici Srpskoj najveći rast potrošnje očekuje se poslije 2028. godine, nakon završetka projekta gasifikacije istočnog dijela Republike Srpske, koji obuhvata izgradnju gasovoda Šekovići (Jakovice) – Vlasenica – Milići i pripadajućih mjer­no-regulacionih stanica. Planirano je i pokretanje potrošnje u Bijeljini, preko izlaza MРС Šepak. Strategija razvoja energetike predviđa gasifikaciju Bijeljine i drugih naselja u Republici Srpskoj, a Gas promet je već izdao rješenje za priključenje gradskog gasovoda i distributivna mreža u Bijeljini je završena.

U oktobru 2024. godine okončani su radovi na gasovodu Pale – Jahorina, zajedno sa potrebnim mjer­no-regulacionim stanicama. Izgradnja postrojenja za komprimovanje gasa u Karakaju očekuje se u prvoj polovini 2026. godine. Povećanjem garantovanog ulaznog pritiska sa 30 na 40 bara tehnički kapacitet sistema bi se podigao na više od 27.000 MWh. Dodatni kapaciteti bi bili obezbijeđeni izgradnjom nove istočne interkonekcije sa Srbijom, kroz gasovod Bijeljina – Šepak.

Operator sistema Gas promet očekuje da će nakon izgradnje PPS "Loznica" biti potrebna značajna unapređenja u upravljanju transportnim sistemom, u skladu sa uslovima dozvole za obavljanje djelatnosti. Strateški dokumenti Republike Srpske predviđaju i izradu Studije razvoja gasnog sektora, koja će obuhvatiti i projekat izgradnje gasovoda kroz sjeverni dio Republike Srpske, od Bijeljine do Novog Grada, sa priključcima za planirane termoelektrane na prirodni gas. Trasa Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad već je definisana, a nosioci projekta određeni.

Kada je riječ o međunarodnim projektima, Republika Srpska daje prioritet istočnoj interkonekciji prema Srbiji, dok Federacija BiH planira južnu interkonekciju prema Hrvatskoj. Proširenje transportnog sistema smatra se ključnim za povećanje potrošnje prirodnog gasa, što bi doprinijelo smanjenju upotrebe uglja i drugih goriva sa većim emisijama. Ističe se da je snaženje infrastrukture neophodno i zbog činjenice da BiH gas nabavlja jednim transportnim pravcem.

Izgradnja magistralnog gasovoda Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad povjerena je preduzeću Gas-Res Banja Luka, dok se na istoku Republike Srpske na projektima širenja mreže angažuje Sarajevo-gas Istočno Sarajevo. Gas promet planira i dalje ulaganje u modernizaciju, rekonstrukciju, gradnju i održavanje sistema, budući da postojeća infrastruktura trpi najveće opterećenje tokom zimskog perioda.

Kao značajne regionalne interkonekcije navode se nova veza Bugarske i Srbije, gasovod Niš – Dimitrovgrad, koji omogućava pristup različitim izvorima gasa, uključujući kaspijski, tečni prirodni gas iz Grčke i ruski gas nezavisan od ukrajinskog tranzita. Takođe, postoje dvije funkcionalne veze između Srbije i Mađarske, što omogućava snabdijevanje gasom iz centralne Evrope i LNG-a sa Krka u Hrvatskoj.

Svi zainteresovani mogu dostaviti komentare na prijedlog Plana u pisanoj formi do 13. decembra 2025. godine, putem pošte na adresu Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske u Trebinju, faksom ili elektronskom poštom. Napominje se da komentari moraju biti potpisani kako bi bili razmatrani.


S.T.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.