NavMenu

U Ski centar Hajla-Štedim dosad uloženo preko 20 mil EUR - Očekuje se da skijalište bude funkcionalno najkasnije do 2027.

Izvor: Mina Ponedjeljak, 22.09.2025. 13:45
Komentari
Podeli
(Foto: Arhitektonski konkursi/Luka Čvorović, Sara Nišavić, Bojana Ćulafić)
Kapitalni projekat gradnje ski-centra Hajla-Štedim, na kojem su radovi počeli 2018. godine i u koji je do sada uloženo više od 20,86 mil EUR, još nije zaživio.

Od više kašnjenja, najznačajnije je ono za žičaru koja još nije puštena u rad zbog manjka napajanja, dok za skijalište nije obezbijeđene bazna stanica, ni voda, pišu Vijesti.

Ministarstvo javnih radova raspisalo je prije dva dana tender za nabavku dva vozila za pripremu i ravnanje snijega (tabači) na tamošnjim ski-stazama. Tender je vrijedan 1,99 mil EUR sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost (PDV), a trajaće do 20. oktobra.

Planirana je nabavka novih neupotrebljivanih vozila, koja nijesu starija od prošle godine, te da im dizel motori moraju imati više od 500 konjskih snaga, rezervoari zapreminu minimum 250 litara i da mogu postići brzinu višu od 20 kilometara na sat.

Kompanija koja dobije posao imaće četiri mjeseca od potpisivanja ugovora da isporuči opremu, za koju će morati da garantuje najmanje dvije godine.

Vijestima su iz Ministarstva kojim rukovodi ministarka Majda Adžović, kazali da taj višegodišnji projekat rade po zahtjevima Ministarstva turizma i da se po godišnjem Zakonu o budžetu, novac troši i na nabavku mehanizacije i opreme za potrebe ski centra. Naglasili su da su slučajevi iz prošlosti, kada su milioni ulagani u opremu bez osigurane infrastrukture, važno iskustvo koje žele da izbjegnu.

- Ministarstvo sprovodi nabavku dva specijalizovana tabača (ratraka), a na osnovu dostavljene dokumentacije Ministarstva turizma (ukljućujuči i navedenu procjenu) u cilju pripreme i održavanja staza, uključujući i najzahtjevnije - tzv. crne staze. Skijalište još nije potpuno operativno. Međutim, planira se da se u okviru završnih radova na kompleksu riješi i pitanje skladištenja i održavanja ratraka, bilo kroz centralizovan objekat u okviru bazne stanice ili u saradnji sa opštinom Rožaje - rekli su iz Ministarstva.

Oni su dodali da taj Vladin resor, imajući u vidu pređašnje iskustvo sa sličnim nabavkama, paralelno priprema tender za izgradnju bazne stanice, ali je i u konstatnoj komunikaciji sa opštinom Rožaje koja je neupitno zainteresovana za realizaciju tog projekta, a samim tim i spremna da pruži pomoć ukoliko ona bude potrebna za skladištenje opreme.

Iz Ministarstva su kazali da je za skijalište završeno oko 80% ukupnih radova, da se moraju završiti tenderi za izgradnju vodovodne mreže i bazne stanice koji je vrijedan 11 mil EUR, dok puštanje u funkciju elektroenergetske infrastrukture planiraju u oktobru. Tako očekuju da bi tabači mogli biti isporučeni u okviru završnih radova na žičari.

Procjenjuju i da će u ski-centar Hajla-Štedim kroz ove korake biti uloženo dodatnih 12 mil EUR, te da ulažu maksimalne napore kako bi uz sve okolnosti, kao što je kratka građevinska sezona na sjeveru, ovo skijalište stavilo u funkciju.

- Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da će pored vodovodne mreže biti realizovani radovi na izgradnji bazne stanice - očekujemo da ski-centar Hajla-Štedim bude u potpunosti funkcionalan najkasnije do 2027. godine, uključujući i sve prateće sadržaje i infrastrukturu. Ministarstvo će učiniti sve da taj rok bude realizovan i ranije - rekli su iz tog resora.

Vozila se nabavljaju dok je paralelno u toku i tender Ministarstva za idejno rješenje, glavni projekat i izvođenje radova na izgradnji hidrotehničkih instalacija vodovodne mreže na lokalitetu ski-centra Hajla i Štedim, koji će se za 2,78 miliona raditi po principu "projektuj i izgradi".

Tender je raspisan krajem juna, a trajaće do kraja septembra. Kroz njega je planirana izrada tehničke dokumentacije i izvođenje radova hidrotehničke infrastrukture kako bi se skijalištu obezbijedila potrebna količina vode za piće, sanitarije i protivpožarnu zaštitu.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je u februaru izabralo idejno arhitektonsko rješenje objekta bazne stanice za potrebe ovog ski-centra, nakon sprovedenog nacionalnog konkursa. Ideja za baznu stanicu je plaćena 6,5 hiljada EUR, ali se i dalje čeka raspisivanje tendera za njenu izgradnju.

Prema informaciji Vlade iz jula ove godine o unapređenju turističke infrastrukture za drugu polovinu prošle godine, u projekat Hajla-Štedim je do sada uloženo 20,64 miliona. Jedan od potpuno završenih segmenata projekta na skijalištu je rekonstruisani put Rožaje - Štedim, dugačak 7,2 kilometra i plaćen 3,65 miliona EUR, koji se gradio u pet faza.

U tom dokumentu se navodi da su radovi na šestosjednoj žičari počeli 2020. godine, a do sada su postavljeni svi stubovi i polazna stanica, ali da se žičara nije mogla pustiti u rad dok se ne obezbijedi struja za cijelu trasu. Projekat žičare je vrijedan gotovo devet miliona EUR, dok je dodatnih 1,44 miliona uloženo u nabavku zaštitnih hauba za korpe.

U dokumentu piše i da su radovi na elektro-energetskoj infrastrukturi i ski-staza, krajem prošle godine išli po planiranoj dinamici.

U zaključku dokumenta se navodi da treba intenzivirati izgradnju vodovodne mreže skijališta, kao i izradu glavnog projekta i izgradnje bazne stanice.

Preporučeno je i formiranje operativnog tima za praćenje projekta Hajla-Štedim, u kojem bi bili predstavnici ministarstva turizma, javnih radova, finansija, urbanizma, ekologije, CEDIS-a, Skijališta i Opštine Rožaje.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.