Do 2030. godine BiH cilja na 900 MW solarnih i 700 MW vjetroelektrana

Bosna i Hercegovina nema mnogo komparativnih prednosti u odnosu na regiju, ali energetika – posebno obnovljivi izvori i nalazišta metala – jeste jedna od njih. BiH ima oko 30% veći godišnji intenzitet sunčeva zračenja od prosjeka većine europskih zemalja (npr. Njemačke i Poljske), sa 2.000 sunčanih sati godišnje, a u Hercegovini i do 2.400 sati uz oko 1.500 kWh/m² godišnje. Procjenjuje se da fotonaponski energetski potencijal iznosi 70,5 × 10⁶ GWh ozračene energije godišnje—indikativan podatak za planiranje budućih projekata, javlja Vecernji list.

Prema NEKP-u BiH, do kraja desetljeća cilja se na 900 MW velikih solarnih elektrana, 92 MW industrijskih solarnih sistema i 500 MW malih sustava (prosumeri).

No, realizacija kasni zbog visokih početnih troškova i činjenice da je BiH do sada implementirala tek oko polovice potrebnih EU regulativa u području OIE.

U drugom desetljeću 21. stoljeća proizvodnja struje u BiH i dalje je većinom iz ugljena (≈60%), hidroelektrane daju oko 35%, a vjetroelektrane svega 2%. Prema podacima Neovisnog operatora sustava BiH, vjetroelektrane su lani proizvele 357 GWh.

Struka procjenjuje realni vjetropotencijal oko 2.000 MW, pri čemu je danas iskorišteno manje od 7% (BHK CIGRE).

U sljedeće 3–4 godine realno je očekivati priključenje oko 700 MW vjetroelektrana (≈2 TWh godišnje), oko 1.500 MW solarnih elektrana (≈2,1 TWh godišnje) i pretežito investicije privatnog sektora.

Time bi se ukupna godišnja proizvodnja mogla približiti 19 TWh, dok bi potrošnja ostala na nešto više od 12 TWh godišnje.

Najkritičnija karika postaje mrežna infrastruktura. Distributivna i 110 kV prijenosna mreža već su blizu zasićenja; prostora još ima na 220 kV i 400 kV, ali će se i ti kapaciteti relativno brzo popuniti bez pravovremenih ulaganja (priključci, trafostanice, pojačanja vodova, napredna zaštita i upravljanje).

BiH raspolaže sa "preko glave" suncem i vjetrom, ali da bi to postalo struja u utičnici (i izvozna roba), presudni su brža regulativa, smanjenje investicionih barijera i ubrzana modernizacija mreže. Bez ta tri koraka – potencijal ostaje broj na papiru.