Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
AI na klupi: Hoće li algoritmi stvoriti savršenog sportistu?
Komentari
(Foto: Shutterstock.com / luca85)
Sve više servisa koje koristimo svakodnevno pokreće AI, pitanja bezbjednosti i etike sve češće su u agendi političkih debata, a brojne industrije zavise od "ugrađene" vještačke inteligencije u obavljanju ključnih poslovnih zadataka.
Sport nije izuzetak. U oblasti gdje razlika između uspjeha i neuspjeha može biti hiljaditi dio sekunde, a ulozi i finansijske nagrade ogromni, ne čudi što je primjena AI rješenja posljednjih godina postala tako rasprostranjena.
Ova "modernizacija" ne ogleda se samo u tome da se stadionima dodaju novi gedžeti, ekrani i hologrami.
Uvid u individualne performanse
Ovdje se tiho mijenja sama struktura, način na koji se sport igra, vodi i razumije. U profesionalnom sportu AI alati danas se koriste da personalizuju treninge, daju taktičke prijedloge tokom utakmica, pa čak i da prepoznaju prve znakove umora sportista.
AI omogućava sportistima i trenerima dublji uvid kako u individualne performanse, tako i u timsku igru i nastup protivnika.
Može da analizira svakog igrača kroz različite parametre: brzinu, obrazac kretanja, izdržljivost. Na osnovu tih podataka treneri i sportisti dobijaju precizne i ciljane prijedloge za unapređenje.
Pored toga, AI je u stanju da osmisli hiperpersonalizovan plan treninga za svakog pojedinca, pomažući u prevenciji povreda i kreiranju optimalne ishrane.
AI sistemi sve češće ulaze i u samu igru kroz preporuke za strategiju. Analizom snimaka utakmica i performansi igrača, AI može da uoči obrasce i trendove koje ljudsko oko često ne vidi, i na osnovu toga predloži najbolje pristupe za savladavanje protivnika.
Štaviše, ova tehnologija ume da evaluira igru u realnom vremenu. Kao grana "proširene inteligencije", AI pomaže trenerima i igračima da donesu strateške odluke i pravovremena prilagođavanja tokom same utakmice.
Manchester City, na primjer, koristi alat Slants kako bi u realnom vremenu analizirao poziciju svakog igrača, njihovu brzinu, pređenu udaljenost i fizički napor.
Ovi podaci koriste se ne samo za kreiranje taktičkih strategija, već i za prevenciju povreda kroz praćenje opterećenja i zamora mišića.
Još tokom Svjetskog prvenstva 2014. godine, njemačka reprezentacija koristila je analitiku podataka da prouči obrasce igre svojih protivnika i optimizuje sopstvene taktike.
Takav pristup, zasnovan na podacima, značajno je doprinio njihovom uspjehu i osvajanju turnira, pokazujući koliko tehnologija može direktno da utiče na sportske rezultate.
Sve to zvuči korisno, i često i jeste. Ali postavlja se pitanje: ko je tu onda zapravo "glavni"? Sportista ili algoritam koji mu šapuće instrukcije?
Kako AI mijenja način treninga?
Zamislite da možete da predvidite kada će vam tetiva popustiti, prije nego što se to zaista dogodi. Ili da znate koji trening u utorak garantuje bolji rezultat u petak. To je "obećanje" koje AI analitika daje u sportu.
Algoritmi prolaze kroz biometriju, snimke utakmica i statistiku učinka, pa zatim predlažu trening programe krojene prema rasporedu i potrebama svakog sportiste.
Ali nije uvijek riječ o personalizaciji, nekada je riječ o standardizaciji. Mnogi AI sistemi zasnovani su na modelima izgrađenim na osnovu podataka hiljada sportista.
To znači da vas mašina poredi sa "idealnim prosjekom". Ako imate unikatan stil igre, a podaci ga ne potvrđuju, može se desiti da vas algoritam, bukvalno, oduči od sopstvene vještine. I tu stvari postaju zanimljive: kako AI da bude koristan ako mu je cilj i da prilagođava i da ujednačava performanse?
Motivacija uz mašinu ili trenera
Prevencija povreda još je jedno značajno polje. Gedžeti (poput pametnih satova ili narukvica) povezani sa AI alatima otkrivaju neravnoteže u pokretima ili obrasce opterećenja prije nego što se oni pretvore u ozbiljnu povredu.
Zvuči odlično, ali to otvara i pitanje odgovornosti. Ako vas AI upozori, a vi to ignorišete, ko je kriv? A ako upozorenje dođe prekasno zbog loše obrade podataka, ko za to odgovara?
Oslanjanje na prediktivnu analitiku mijenja i odnos sportista i trenera. U nekim sportskim centrima i timovima posljednja instanca više nije trener već AI tabla.
To umnogome utiče na povjerenje, donošenje odluka i samu motivaciju. Jer, kako diskutovati s mašinom koja vam dokazuje da niste dali maksimum?
Šta znači kad ste stalno mjerljivi?
Jedna od najvećih promjena koje je AI donio profesionalnom sportu jeste osjećaj da se sve mjeri. Puls, san, hidratacija, raspoloženje, izraz lica, držanje tijela, pokreti očiju. Sportistima se to "prodaje" kao support, ali često djeluje kao pritisak.
Zamislite da se probudite i na ekranu vidite: "Vaš rezultat oporavka je nizak." Trener dobija isto obavještenje. Dakle, dan počinjete osjećajem neuspjeha, čak i ako se fizički osjećate dobro.
Takav feedback stvara stres i potkopava povjerenje u sopstvenu intuiciju. Umjesto da pitaju "Kako se osjećam danas?" sportisti se pitaju "Šta podaci kažu o meni?"
A kad naiđe loš period igre, pritisak se udvostručuje. Mašina tvrdi da ste u padu, tim reaguje, vi počinjete da sumnjate u sebe i upadate u začarani krug.
Za mlađe sportiste posebno, ovakav pritisak može brzo da uništi samopouzdanje jer sport ili igra postaju test u kojem stalno dobijate lošu ocjenu.
Stalni pristup ličnim podacima
Pristup ogromnim količinama ličnih podataka pokrenuo je ozbiljnu debatu o privatnosti i vlasništvu nad tim informacijama.
Sindikati i udruženja sportista odigrali su ključnu ulogu u zaštiti njihovih prava, zahtijevajući jasne granice u tome kako se podaci prikupljaju, čuvaju i koriste.
Jedan od najpoznatijih primjera ovakve borbe desio se u NBA ligi, kada je Udruženje igrača NBA (NBPA) 2017. godine uspjelo da ispregovara ograničenja u korišćenju podataka prikupljenih preko uređaja za praćenje tokom pregovora o platama i ugovorima.
Naime, skoro svi NBA klubovi koriste sistem kompanije Kinexon za praćenje učinka sportista. Igrači su isticali da bi informacije o njihovom zdravlju i performansama mogle da se okrenu protiv njih u pregovorima, čime bi se ugrozila njihova buduća zarada i karijera.
Dogovoreno je da se određeni osjetljivi podaci neće koristiti u ugovornim pregovorima, čime su zaštićena prava i privatnost sportista.
Definisanje veličine u eri preciznosti
Šta čini nekog velikim sportistom? Dosljednost? Vještina? Ili ona iskra koju niko ne može da objasni, ali njegovu igru čini nezaboravnom? AI pokušava da to redefiniše po svojim mjerilima.
Kako sportska analitika postaje sve više data-driven, veličina se mjeri brojevima. Algoritmi sortiraju hiljade poteza i statistika kako bi napravili rang liste i projekcije. Veličina postaje vjerovatnoća – koliko često igrač donosi pravu odluku, koliko je efikasan, koliko dosljedan.
Ali veličina nije uvijek efikasna. Često je nepredvidiva, haotična, ponekad čak i luda. Sjetite se bilo kog legendarnog sportskog trenutka. Verovatno nije bio planiran, već je bio posljedica instinkta, hrabrosti, ili trenutak ludosti.
Takvi momenti se ne rađaju u Excel tabelama. U profesionalnom sportu definicije odlučuju ko će biti primećen, a ko zaboravljen. Ako AI sistemi ne vrednuju rizik i kreativnost, može se desiti da dobijemo generaciju tehnički savršenih, ali dosadnih sportista.
A navijači? Oni se vezuju za priče, emocije i ličnost igrača. AI to ne mjeri. AI ne zna šta je harizma, a upravo ona prodaje dresove i puni stadione. Ako se nečija veličina svede na matematičku formulu, da li uopšte gledamo istu igru?
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.