Nestašicu pilećeg mesa u RS uslovile veća potražnja i zabrana uvoza iz Turske
(Foto: HLPhoto/shutterstock.com)
Uzrok nestašice pilećeg bijelog mesa, zabrana uvoza iz Turske zbog neispravnosti. Јoš jedan razlog za nestašicu je i velika potražnja dolaskom naših ljudi iz dijaspore.
Domaći proizvođači peradi godinama muku muče kako da proizvod plasiraju na tržište. Domaća piletina bila je ispod cijene, jer su tržište preplavili proizvodi iz uvoza. Mnogi su odustali od proizvodnje jer se piletina po niskoj cijeni, najviše uvozila iz Turske i Brazila.
Kada je zbog neispravnosti piletine obustavljen uvoz iz Turske – nestašica na policama.
Tada su domaći proizvođači morali nadomjestiti količine i za preradu i za prodaju svježeg mesa. Zbog čega je nedovoljno mesa u marketima – trgovci su uputili novinare da odgovor potraže od distributera.
– Potrošači ne trebaju da budu u panici. Neće faliti pilećeg bijelog mesa. Iskreno, nismo očekivali baš ovakvu potražnju. Pileći ciklus od jaja do pileta je 60 dana. Ne možemo tu djelovati baš brzo. Јa garantujem da ćemo kroz 10-ak dana, dok se ljudi iz dijaspore vrate i dok prirodno padne potražnja, imati dovoljno robe na policama – objasnio je Velibor Popović, direktor Perutnine Ptuj Srbac.
Međutim, to nije i jedini problem. Građani se žale da cijena filea, posljednjih mjeseci, vrtoglavo raste. Višim cijenama doprinijela je i suša koja je prouzrokovala rast cijena stočne hrane.
Ipak, višim cijenama kumovala je zabrana uvoza neispravnog pilećeg mesa iz Turske koja nikad nije dobila dozvolu za izvoz u Evropsku uniju.
Uprkos tome, na naše tržište je meso sumnjivog porijekla, zamrznuto pa odmrznuto, stizalo godinama. Primjera radi, kilogram felea bijelog mesa uvozio se po cijeni od dva eura. To je domaću proizvodnju bacilo na koljena, a sada je suočena i sa rastom cijena sirovina.
– Ono što je sve nas iznenadilo i što je ozbiljan problem su cijene sirovina, koje su otišle visoko. Cijene kukuruza, npr. sa 300 na 500 maraka po toni. To je jedan razlog zašto su cijene više, a ne radi se o nekakvom ekstra profitu. Drugi razlog su niske ulazne cijene filea iz Turske, ispod realne proizvođačke cijene – dodaje Popović.
Bijelo meso uvezeno iz Turske trebalo je da služi isključivo za preradu, međutim, nije. Zato su ove godine svi – i nadležni, i proizvođači, spriječili da smrznuti filei iz Turske umjesto u preradi, završi na tržištu kao svježi proizvodi, što može da uništi domaću proizvodnju.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kaže, između ostalog, da ovo jeste promocija domaće proizvodnje, posebno kad su u pitanju proizvodi kojima možemo da zadovoljavamo kvalitet i količinom i cijenama.
I u narednom periodu, fokus će biti na domaćoj proizvodnji piletine, a ne na uvozu iz drugih zemalja, uvjeravaju iz Privredne komore. Gotovo svi domaći živinari stočnu hranu sami proizvode ili je uvoze iz Srbije.
Domaći proizvođači peradi godinama muku muče kako da proizvod plasiraju na tržište. Domaća piletina bila je ispod cijene, jer su tržište preplavili proizvodi iz uvoza. Mnogi su odustali od proizvodnje jer se piletina po niskoj cijeni, najviše uvozila iz Turske i Brazila.
Kada je zbog neispravnosti piletine obustavljen uvoz iz Turske – nestašica na policama.
Tada su domaći proizvođači morali nadomjestiti količine i za preradu i za prodaju svježeg mesa. Zbog čega je nedovoljno mesa u marketima – trgovci su uputili novinare da odgovor potraže od distributera.
– Potrošači ne trebaju da budu u panici. Neće faliti pilećeg bijelog mesa. Iskreno, nismo očekivali baš ovakvu potražnju. Pileći ciklus od jaja do pileta je 60 dana. Ne možemo tu djelovati baš brzo. Јa garantujem da ćemo kroz 10-ak dana, dok se ljudi iz dijaspore vrate i dok prirodno padne potražnja, imati dovoljno robe na policama – objasnio je Velibor Popović, direktor Perutnine Ptuj Srbac.
Međutim, to nije i jedini problem. Građani se žale da cijena filea, posljednjih mjeseci, vrtoglavo raste. Višim cijenama doprinijela je i suša koja je prouzrokovala rast cijena stočne hrane.
Ipak, višim cijenama kumovala je zabrana uvoza neispravnog pilećeg mesa iz Turske koja nikad nije dobila dozvolu za izvoz u Evropsku uniju.
Uprkos tome, na naše tržište je meso sumnjivog porijekla, zamrznuto pa odmrznuto, stizalo godinama. Primjera radi, kilogram felea bijelog mesa uvozio se po cijeni od dva eura. To je domaću proizvodnju bacilo na koljena, a sada je suočena i sa rastom cijena sirovina.
– Ono što je sve nas iznenadilo i što je ozbiljan problem su cijene sirovina, koje su otišle visoko. Cijene kukuruza, npr. sa 300 na 500 maraka po toni. To je jedan razlog zašto su cijene više, a ne radi se o nekakvom ekstra profitu. Drugi razlog su niske ulazne cijene filea iz Turske, ispod realne proizvođačke cijene – dodaje Popović.
Bijelo meso uvezeno iz Turske trebalo je da služi isključivo za preradu, međutim, nije. Zato su ove godine svi – i nadležni, i proizvođači, spriječili da smrznuti filei iz Turske umjesto u preradi, završi na tržištu kao svježi proizvodi, što može da uništi domaću proizvodnju.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kaže, između ostalog, da ovo jeste promocija domaće proizvodnje, posebno kad su u pitanju proizvodi kojima možemo da zadovoljavamo kvalitet i količinom i cijenama.
I u narednom periodu, fokus će biti na domaćoj proizvodnji piletine, a ne na uvozu iz drugih zemalja, uvjeravaju iz Privredne komore. Gotovo svi domaći živinari stočnu hranu sami proizvode ili je uvoze iz Srbije.
Tagovi:
Parutnina Ptuj
PKRS
Vladimir Blagojević
Velibor Popović
pileće bijelo meso
nestašica piletine
uvoz piletine
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora