NavMenu

Centralne banke bivše Jugoslavije bilježe stabilne, pa i rekordne profite

Izvor: bankar.me Ponedjeljak, 21.07.2025. 08:29
Komentari
Podeli
(Foto: eKapija)
U oštrom kontrastu sa Evropskom centralnom bankom (ECB), koja je 2024. godinu zaključila s rekordnim gubitkom, centralne banke zemalja bivše SFRJ ostvarile su stabilne, neke čak i rekordne profite, potvrđujući otpornost i efikasnost svojih monetarnih politika u izazovnom okruženju visokih kamatnih stopa i inflacionih pritisaka.

Centralna banka Crne Gore (CBCG) ostvarila je u 2024. godini neto dobit od 12,2 mil EUR, od čega je 4,9 miliona preneseno u državni budžet. Ostatak dobiti raspoređen je u zakonom propisane rezerve, čime je CBCG dodatno ojačala finansijsku poziciju i obezbijedila sredstva za sprovođenje strateških projekata, poput projekta uvođenja savremenog sistema instant plaćanja. Od 2021. do 2024. godine, CBCG je prenijela oko 15 mil EUR dobiti u državni budžet.

Narodna banka Srbije (NBS) zabilježila je izuzetno snažan rezultat, sa neto profitom od 182,6 milijardi dinara (oko 1,55 mlrd EUR). Dio dobiti u iznosu od 33,9 milijardi dinara (oko 288 mil EUR) prenesen je direktno u budžet Srbije, dok je ostatak upotrijebljen za jačanje finansijskih rezervi i pokrivanje rizika.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBH) ostvarila je u 2024. godini rekordnu neto dobit od 412,6 miliona konvertibilnih maraka (oko 211 mil EUR). Od tog iznosa, 244,3 miliona KM je preneseno u državni budžet, nakon odluke Upravnog vijeća iz marta 2025. godine. Ovaj rezultat daleko nadmašuje dobit iz 2023. godine, potvrđujući značajno poboljšanje performansi i otpornost banke u promjenjivom ekonomskom okruženju. Istovremeno, komercijalne banke u BiH su takođe ostvarile solidne rezultate: u Federaciji BiH neto dobit je iznosila 599,8 miliona KM, dok je u Republici Srpskoj dosegla 247,2 miliona KM.

Hrvatska narodna banka (HNB) ostvarila je dobit od 10,5 mil EUR, od čega je 8,4 miliona uplaćeno u državni proračun. Time je HNB nastavila kontinuitet stabilnog poslovanja i doprinosa javnim finansijama.

Banka Slovenije zaključila je godinu sa pozitivnim rezultatom od 1,24 mil EUR, dok je komercijalni bankarski sektor u Sloveniji ostvario neto dobit od čak 1,076 mlrd EUR, potvrđujući visoku profitabilnost u domaćem finansijskom sistemu.

Skromne dobiti ove dvije centralne banke mogu se objasniti i zatezanjem monetarne politike na nivou evrozone, jer su deo Eurosistema, i djeluju u uslovima monetarne politike koju diktira Evropska centralna banka. U 2024. nije bilo značajnih novih prihoda od emitovanih sredstava ili kamata na devizne rezerve, što je često ključno za ostvarenje dobiti centralne banke. Istovremeno, povećana neizvjesnost i globalna geopolitička i politička kretanja limitirali su mogućnosti za ostvarivanje većih prihoda.

Centralna bank Kosova (CBK) ostvarila je dobit od 30,8 mil EUR u 2024. godini, od čega je 15,4 miliona preneseno u državni budžet, gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Istovremeno, komercijalne banke su tokom godine ostvarile neto profit od 168,6 mil EUR (rast od 14,5 %).

Nasuprot tome, Evropska centralna banka zabilježila je gubitak od 7,944 mlrd EUR u 2024. godini – drugi najveći u svojoj istoriji. Gubitak je posljedica visoke kamate koju ECB mora isplaćivati na depozite komercijalnih banaka, što premašuje prihode od imovine kupljene kroz monetarne programe u protekloj deceniji. Zbog toga ECB neće vršiti raspodjelu dobiti nacionalnim centralnim bankama sve dok se nagomilani gubici ne pokriju u narednim godinama.

Dakle, dok se nacionalne centralne banke Zapadnog Balkana uspješno prilagođavaju tržišnim uslovima i ostvaruju pozitivne rezultate, ECB trpi posljedice godina ekspanzivne monetarne politike. Ove razlike dodatno naglašavaju fleksibilnost i otpornost regionalnih finansijskih sistema u vrijeme makroekonomske nestabilnosti.

*Rezultati za Sjevernu Makedoniju za 2024. nisu još dostupni
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Izgrađena je 1932. godine po projektu beogradskog arhitekte Milana Zlokovića. Od tada, pa do početka II svjetskog rata služi kao Glavna filijala državne Hipotekarne banke. Istovremeno, objekat je imao i stambenu funkciju. Tokom II svjetskog rata zgrada nije oštećena. U njoj bila je smještena Komanda njemačkih okupacionih snaga.

Nakon završetka rata u zgradi smještena je Narodna banka NR Bosne i Hercegovina.

Krajem pedesetih godina XX vijeka izvršena je dogradnja sjevernog krila gdje je smještena Služba društvenog knjigovodstva, koja se izdvaja iz Narodne banke prije 1964. godine. Danas je u istom objektu smješteno Federalno ministarstvo finansija. Sedamdesetih godina urađena je nova dogradnja, a osamdesetih dograđen je cijeli sprat.

Tokom rata 1992-95 služila je za čuvanje predmeta od velikog kulturno-istorijskog značaja i kao sklonište. Nekoliko puta bila je pogođena, ali bez oštećenja.

Avgusta mjeseca 1997. godine osnovana je Centralna banka Bosne i Hercegovine koja je smještena u objekat. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.