INZ: Preporuke za zdravo i sigurno ljeto

Ilustracija (Foto: tcsaba/shutterstock.com)

Bez obzira koliko dobro podnosite ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtjevapromjene načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporedaaktivnosti, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Mnoštvo opasnosti može pokvariti odmor

– Ovo se posebno odnosi na malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe saprekomjernom tjelesnom težinom, osobe oboljele od kardiovaskularnih irespiratornih bolesti, dijabetičare, hronične bolesnike, sportiste i radnike naotvorenom, navodi rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo u INZ dr. ElmaKuduzović.

Ljetu se trebamo znati prilagoditi kako bismo izbjegli moguće štetne posljedicekoje nosi sa sobom, a slobodno vrijeme iskoristili za opuštanje i oporavak.

– Nemojte se zbog neznanja ili lijenosti dovesti u situaciju da upadnete unjegove zamke i ne iskoristite sve prednosti na najbolji mogući način. Visoketemperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i trovanje hranomsamo su neke od opasnosti s kojima se suočavate tokom ljeta, navodi dr.Kuduzović.

Nekontrolisano izlaganje sunčevim zrakama kao i nekorištenje sredstava sazaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujućiopekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i karcinom kože, melanom.

Postepeno izlaganje suncu

Bez obzira na tip kože najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera,kao što je da se aktivnosti pokušaju svesti na jutarnje i poslijepodnevne,smanjiti izlaganje suncu u periodu od 10 do 17 sati kada je najveći indeks UVzraka.

Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristitisredstva sa najvećim zaštitnim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti udovoljno debelom sloju minimalno 20 minuta prije izlaska iz kuće, uzponavljanje svaka dva sata te nakon svakog kupanja. Bitno je i sunčati sepostepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme) uzizbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od 10 do 17 sati,navode iz INZ.

Potrebno je oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijalauz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, te nositi sunčane naočale saUV zaštitnim slojem.

Unos vode, kupanje i insekti

– Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti jetijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dvije litre dnevno, što jeotprilike osam čaša). Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama ipri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačatidehidrataciju. Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje (radna otvorenome, sportaši…) i uz to su sklone nižem krvnom pritisku, uz običnuvodu, savjetuje se i mineralna negazirana voda, s obzirom na to da znojempojačano gubimo i elektrolite (magnezij, kalij, natrij i sl.), kaže dr.Kuduzović.

Ako sumnjate da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcijaizbjegavajte predug boravak u njoj te pripazite da ne gutate tu vodu ili roniteotvorenih očiju, a obavezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte se toplomvodom i sapunom.

Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestiraticrvenilom i svrbežom kože te velikim bolnim otokom. Mjesto uboda važno jeodržavati čistim kako ne bi došlo do razvoja infekcije.

Jako je važno pokušati se suzdržati od češanja kože jer se upravo na taj načinnajčešće omogući razvoj infekcije zbog ulaska mikroorganizama kroz ranicunastalu češanjem.

U slučaju da se pojavi otok stavite hladnu oblogu na mjesto uboda (mokripeškir ili kockice leda umotane u kuhinjsku krpu) kako bi je smanjili. Uslučaju razvoja infekcije ili neke neobične kožne promjene na mjestu uboda,pojave povraćanja ili poteškoće s disanjem javiti se ljekaru što prije.

Čuvanje namirnica

Tokom cijele godine, navode stručnjaci, a naročito ljeti treba paziti načuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature nepravilnočuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja te bitno utiče na kvalitetu inutritivnu vrijednost namirnica.

U toplim danima trebalo bi maksimalno pojednostaviti pripremu jela:upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i pomogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke.

Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirniceproteinskog porijekla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječniproizvodi.

Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća ipovrća, trovanje hranom spriječit ćemo čestim pranjem ruku te pravilnomhigijenom vašeg suđa i pribora za rad sa hranom (naročito daska za rezanjemesa), kažu iz INZ-a.

Pridržavajući se navedenih savjeta iskoristite sve prednosti ljeta, boravka namoru i suncu bez posljedica.