Šta će za građane i privrednike u BiH značiti formiranje berze električne energije

Entitetska ministarstva energije su nedavno konačno usaglasila tekst Zakona o električnoj energiji, koji bi trebala usvojiti državna vlast. Osim toga, pristali su na formiranje državne berze električne energije.

Zakon o električnoj energiji i berza električne energije su uslov da Evropska unija izuzme Bosnu i Hercegovinu iz Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM).

CBAM podrazumijeva da EU oporezuje sve ono što se uvozi izvan EU, a zbog čega se emituje ugljik, što se odnosi i na električnu energiju. To znači da bi tim oporezivanjem novac bh. izvoznika ostajao državama Unije. Ako Bosna i Hercegovina ne ispuni spomenute uslove, na nju će se od sljedeće godine primjenjivati CBAM. Zbog toga bi gubici Bosne i Hercegovine bili u milijardama KM.

Osim spomenutih uslova, ako želi izbjeći CBAM, mora uspostaviti sistem trgovine emisijama (EU ETS) koji u EU postoji od 2005. Ovaj sistem podrazumijeva da kompanije jedna od druge mogu kupovati i prodavati kvote ili "pravo da zagađuju". Na taj način bi se punili budžeti Bosne i Hercegovine, a ne EU.

Široj javnosti je nepoznanica šta će za građane i privrednike značiti formiranje berze električne energije. Iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine (FMERI) su za Klix.ba odgovorili na ovo pitanje. Prvenstveno su objasnili šta će to značiti za građane.

- Berzom se omogućava da se cijena električne energije određuje javno i transparentno, prema ponudi i potražnji, a to dugoročno može dovesti do usklađenijih i stabilnijih cijena. Građani neće odmah direktno osjetiti promjene na svojim računima, ali ovaj proces neizbježno donosi nekoliko važnih koristi za sve. Veća konkurencija među snabdjevačima može značiti i bolje uslove za krajnje potrošače u budućnosti - ukazali su.

Osim toga, kako dodaju, snažnijim regionalnim povezivanjem tržišta doprinosi se sigurnijem snabdijevanju električnom energijom. Promjenama na energetskom tržištu, kako su objasnili, moguće su indirektne koristi za građane, i to snižavanjem cijena električne energije za privredu, što bi za posljedicu moglo imati snižavanje cijena njihovih proizvoda i usluga za krajnje potrošače.

U FMERI-ju su se u nastavku osvrnuli na to šta će formiranje berze električne energije značiti za privrednike.

- Privrednicima se otvara mogućnost da biraju između više ponuđača električne energije i sklapaju povoljnije ugovore, čime mogu značajno smanjiti svoje troškove, posebno u industrijama koje troše mnogo energije. Berzom se omogućava i veća fleksibilnost, transparentnost i tržišna konkurencija, što privrednicima daje alate da bolje planiraju troškove i smanje rizike. Time postaju konkurentniji kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu - naglasili su.

Napomenuli su na to da je upravo formiranje berze električne energije važan korak ka uspostavljanju EU ETS-a. Upitani su i šta će cijeli elektroenergetski sistem FBiH dobiti formiranjem ove berze.

- Cijeli elektroenergetski sektor dobija platformu za efikasnije i pravednije funkcioniranje. Umjesto da se cijene određuju zatvorenim bilateralnim ugovorima, sada se sve odvija javno, kroz ponudu i potražnju, što povećava konkurenciju i tržišnu efikasnost. Berza omogućava i lakše povezivanje sa susjednim tržištima, što jača našu energetsku stabilnost i otvara vrata za veći izvoz i bolju integraciju u evropski energetski sistem - naveli su.

U odgovoru na pitanje zašto je odlučeno da sjedište berze bude u Mostaru, naglasili su da su institucije odgovorne za elektroenergetski sektor raspoređene širom zemlje - Elektroprijenos je u Banjoj Luci, Operater sistema (NOS) u Sarajevu, a državna regulatorna komisija u Tuzli.

Izborom Mostara za sjedište berze, kako su ocijenili, nastavlja se praksa ravnomjerne teritorijalne raspodjele institucija, što doprinosi balansiranom razvoju i zastupljenosti svih dijelova Bosne i Hercegovine.