Zašto raste uvoz struje u BiH, a izvoz pada

Tako je bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u januaru 2025. godine iznosila 1.402 gigavat-časova.

U januaru prošle godine bruto proizvodnja električne energije iznosila je 1.573 gigavat-časova, što znači da ako uporedimo taj mjesec ove i prethodne godine - ove je manja bruto proizvodnja za 171 gigavat-čas.

Zbog toga je smanjena proizvodnja električne energije dovela do većeg uvoza, a manjeg izvoza struje, što piše u ovim podacima.

Samo u januaru ove godine je uvezen 431 gigavat-čas u BiH, dok je u istom periodu prošle uvezeno 329 gigavat-časova.

Kada je u pitanju izvoz, u prvom mjesecu ove godine je izvezen 581 gigavat-čas, a u januaru 2024. godine 670 gigavat-časova.

Iz podataka se vidi da je manja proizvodnja iz hidroelektrana i termoelektrana, dok je veća proizvodnja iz vjetroelektrana i solarne energije.

- U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale sa 34,8%, termoelektrane sa 59,4%, a solarne i vjetroelektrane sa 5,8% - istakli su iz Agencije za statistiku BiH.

Što se tiče zaliha kamenog uglja, one su skoro tri puta veće bile u januaru 2024. godine nego u januaru 2025.

Tako su zalihe krajem prvog mjeseca prošle godine iznosile 96.000 tona, a ove 35.000 tona kamenog uglja.

Proizvodnja mrkog uglja je takođe manja u januaru ove godine.

U januaru prošle godine je iznosila 454.000 tona, a u prvom mjesecu ove 449.000 tona.

Takođe, i proizvodnja koksa je manja jer je u prvom mjesecu 2024. godine iznosila 62.000 tona, a ove 32.000 tona.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kaže za "Nezavisne novine" da je manja proizvodnja električne energije rezultovala većim uvozom, a manjim izvozom.

- Jednostavno, situacija nije nimalo dobra, a što je najgore, nemamo ni nekih izgleda da će se nešto poboljšati u ovom segmentu. Tako od zemlje izvoznice električne energije sve više postajemo zemlja uvoznica. To je ono što treba da nas zabrinjava - kazao je Bečarević.

Na pitanje kakva su predviđanja za ovu godinu u sektoru električne energije, Bečarević odgovara da ukoliko ne dođe do velikog ulaganja teško da se može očekivati da će doći do nekog drastičnog povećanja proizvodnje.

- Zato će doći do drastičnog povećanja uvoza, koji je iz godine u godinu sve veći. Već su cijene električne energije korigovane, a vidjećemo od finansijskog stanja elektroprivreda u kojem trenutku će se opet odlučiti na povećanje cijena struje. Neko mora platiti taj veći uvoz, odnosno cijenu uvezene struje, koja je dosta viša u odnosu na cijenu proizvedene struje u BiH - naveo je Bečarević.

Agencija za statistiku BiH Sarajevo

Almir Bečarević

prodaja struje

uvoz struje

izvoz struje