Industrijska proizvodnja Srpske i dalje u padu

Ukupna kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u decembru 2024. godine, u poređenju sa decembrom 2023. godine, manja je za 5,5%, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.

Kako se navodi u ovim podacima, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u decembru 2024. godine, u poređenju sa novembrom 2024. godine, manja je za 2,9%.

- U decembru 2024. godine u odnosu na novembar 2024. godine desezonirana proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja je za 2,7%, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,9%, energije za 5,6%, kapitalnih proizvoda za 10,6% i intermedijarnih proizvoda za 11,2% - piše u podacima.

Kada je u pitanju godišnja statistika, u decembru 2024. godine u odnosu na decembar 2023. godine kalendarski prilagođena proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 62,1%, kapitalnih proizvoda za 15,7%, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 1,4%, energije za 12,7% i intermedijarnih proizvoda za 13,6%.

- Desezonirana industrijska proizvodnja u decembru 2024. godine u poređenju sa novembrom 2024. godine u području vađenje ruda i kamena bilježi pad od 4,5%, u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija pad od 5,6% i u području prerađivačka industrija zabilježen je pad od 8,6%.

Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u decembru 2024. godine u poređenju sa decembrom 2023. godine u području prerađivačka industrija bilježi pad od 3,6%, u području vađenje ruda i kamena pad od 7,9% i u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježen je pad od 10,0% - stoji u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za Nezavisne novine da statistički pokazatelj kretanja industrijske proizvodnje uključuje kretanja u sektorima vađenja ruda i kamena, prerađivačkoj industriji i proizvodnji električne energije, pare i klimatizaciji.

- Stoga, pri tumačenju kretanja industrijske proizvodnje treba razdvojiti kretanja u svakom podsektoru. Rudarstvo i proizvodnja električne energije su značajno povezani s obzirom na činjenicu da se oko 50% proizvedene električne energije obezbjeđuje posredstvom termoelektrana, a one koriste ugalj za proizvodnju. Iz tog razloga je moguće povezati pad u proizvodnji električne energije usljed obustava rada u termoelektranama sa padom u segmentu vađenja ruda i kamena. Takođe, manji broj novih otkrivanja u našim rudnicima i iscrpljivanje postojećih rezervi utiču na pad aktivnosti u ovom podsektoru - kaže Mlinarević.

Prema njegovim riječima, ipak, za razvojnu tranziciju svake zemlje je od presudnog značaja dinamika prerađivačke industrije.

- S obzirom na veći nivo dodane vrijednosti, rast prerađivačke industrije bi generisao rast profita i investicija, ujedno otvarajući prostor za održivi rast zarada. U našem slučaju, prerađivačka industrija je naslonjena na proizvodne lance EU, te stagnacija i blagi pad industrijske proizvodnje tamo se direktno reflektuje i na našu prerađivačku industriju. U budućnosti je od presudnog značaja obezbijediti rast prerađivačke industrije kako bi se rast industrijske proizvodnje prenio na rast investicija, zaposlenosti i zarada - istakao je Mlinarević.