Skladištenje energije, finansiranje i proces dobijanja dozvola – Najveći izazovi za investiranje u obnovljive izvore energije

Iako se, kada je riječ o investiranju u obnovljive izvore energije u regionu, stvari posljednjih godina kreću u dobrom smjeru, još uvijek se kaska za evropskim trendovima na ovom polju.

U zemljama Zapadnog Balkana osjetan pomak ostvaren je 2023. godine kada je značajno povećan instalisani kapacitet solarnih elektrana. U BiH taj porast je bio čak 60%, Sloveniji 57%, Hrvatskoj 50%, a i ostale zemlje imaju sličan trend.

Međutim, iako investiranje u obnovljive izvore energije donosi brojne mogućnosti, postoje i značajni izazovi koji još nisu prevaziđeni. Zakonski okvir se razvija, ali je zato i podložan promjenama što dodatno može otežati posao investitorima.

- Proces dobijanja dozvola često je složen i dugotrajan, što može usporiti realizaciju projekata, ali postoje napori da se administrativne procedure pojednostave i ubrzaju. Još jedan ključni izazov jeste nedostatak adekvatne elektroenergetske infrastrukture: mnoge zemlje regiona nemaju dovoljno razvijenu mrežu koja bi mogla da podrži veći broj projekata, a kapaciteti za balansiranje proizvodnje iz nestalnih izvora poput vjetra i sunca su ograničeni - kaže Nevena Đukić, direktorka kompanije CEEFOR iz Beograda.

Ova kompanija ima iskustvo duže od jedne decenije u sektoru primjene energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Đukićeva ističe da je i finansiranje jedan od ključnih faktora. Naime, iako postoji interes međunarodnih finasijskih institucija, lokalna tržišta kapitala još nisu dovoljno razvijena da omoguće dugoročnu i održivu podršku investicijama u obnovljive izvore. Izazovi postoje i u primjeni zakona i uvezivanju novih kapaciteta sa postojećom mrežom.

- U Srbiji su posljednjih godina napravljeni značajni iskoraci, naročito donošenjem Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, koji je omogućio sistem aukcija za OIE projekte i bolje definisao prava investitora, ali izazovi i dalje postoje, a slično je i u drugim zemljma regiona - smatra Nevena Đukić i dodaje da tu nije kraj problemima koji još čekaju rješenja.

- Skladištenje energije iz obnovljivih izvora je ključni element energetske tranzicije, ali je u regionu još u ranoj fazi razvoja. U Srbiji se razmatraju prvi ozbiljni projekti baterijskih skladišta, a EPS planira modernizciju hidroelektrana kako bi se omogućilo bolje balansiranje mreže. Optimalna rješenja uključuju kombinciju decentralizovnih baterijskih sistema, razvoj mikromreža i veću integraciju digitalnih tehnologija u upravljanje proizvodnjom i potrošnjom - kazala je Nevena Đukić.

Direktorka CEEFOR-Centra za energetsku efikasnost i održivi razvoj iz Beograda biće i moderator jednog od ključnih panela na predstojećem Samitu energetike u Trebinju.

- Samit u Trebinju postao je jedna od ključnih regionalnih platformi za razmjenu znanja, iskustava i ideja u sektoru energetike i ovakvi susreti su od izuzetne važnosti, jer omogućavaju dijalog između predstavnika vlada, investitora, regulatornih tijela i eksperata. To je dobar podsticaj za saradnju u regionu jer energetska tranzicija zahtijeva koordinisan pristup - smatra Đukićeva.

Šesti samit energetike u Trebinju biće održan od 19. do 21. marta, a dolazi u trenutku kada su globalne energetske prilike turbulentne, a region traži najbolji način da se pozicionira u energetskoj tranziciji.