Prljavi novac u BiH i u virtuelnom svijetu

U BiH postoji visok rizik od pranja novca, kao i srednji rizik od finansiranja terorizma. Korupcija, poreske prevare i organizovani kriminal generišu značajne količine "prljavog" novca, dobrim dijelom i u virtuelnom svijetu.

Ovo su rezultati i zaključci radne grupe za izradu procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u BiH povezanih sa virtuelnom imovinom koji su pokazali da tome doprinosi i slaba regulacija virtualnih sredstava, odnosno kriptovaluta, kao i pružalaca usluga virtualnih sredstava (VASP).

-Usvajanje propisa o virtuelnoj imovini u BiH još uvijek na niskom nivou. U poređenju s ostatkom svijeta a posebno zapadnom Evropom obim aktivnosti vezanih za virtuelno imovinu je relativno nizak. Najveći dio evidentiranog prometa (99 odsto) u BiH odnosio se na zamjene jedne vrste virtuelne imovine u drugu putem globalnih centralizovanih ili decentralizovanih mjenjačnica-navodi se u procjeni rizika objavljenoj prije nekoliko dana.

Ističe se da virtualna sredstva omogućavaju brze i anonimne transakcije, što ih čini pogodnim za ilegalne aktivnosti. Napominju da, recimo, terorističke grupe uglavnom traže donacije u virtuelnim valutama, što predstavlja posebnu opasnost.

Regulacija VASP-ova u Republici Srpskoj je u toku, dok Federacija BiH i Brčko Distrikt još uvijek nemaju uspostavljen zakonodavni okvir, što predstavlja veliku slabost sistema. Komisija RS nadzire VASP-ove, ali tvrdi se da izazovi opstaju, posebno u pogledu međunarodne saradnje i nadzora nad inostranim mjenjačnicama koje posluju i u BiH.

BiH rizikuje da postane središte finansijskog kriminala putem kriptovaluta

Kao najznačajnija krivična djela povezana s virtuelnom imovinom i VASP označeni su ucjenjivački softveri, prevare kroz piramidalne šeme i one sa početnim individualnim novčićima (poklon za pristupanje), krađa virtuelne imovine, nedozvoljena internet trgovina, ali i trgovina narkoticima.

Koordinatorka Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala za BiH Anesa Agović kaže da upotreba kriptovaluta u BiH i na zapadnom Balkanu postaje glavna briga u borbi protiv nezakonitih finansijskih tokova.

Kriminalne mreže iskorištavaju nedostatak regulative za pranje prihoda od trgovine drogom, krijumčarenja vatrenog oružja, korupcije i trgovine ljudima.

- Iako su preduzeti koraci ka usklađivanju svog okvira sa standardima EU, transakcije kriptovalutama ostaju uglavnom neregulisane, stvarajući rupu za organizovane kriminalne grupe da anonimno prenose nezakonita sredstva. Uprkos naporima da se pooštre finansijski propisi, BiH je i dalje ranjiva zbog slabog institucionalnog nadzora, ograničene tehničke stručnosti i fragmentirane međuagencijske saradnje - kaže Agović.

Napominje da postoji hitna potreba za uvođenjem sveobuhvatnih propisa za transakcije kriptovalutama, jačanjem istražnih kapaciteta organa za sprovođenje zakona i jačanjem regionalne saradnje u borbi protiv zloupotrebe digitalne imovine za pranje novca.

- Bez hitne intervencije, BiH rizikuje da postane središte finansijskog kriminala omogućenog kriptovalutama, dodatno olakšavajući mreže organizovanog kriminala koje djeluju širom Balkana - kaže Agović.

Inače, izvještaj je još jednom pokazao i veoma nizak nivo informatičke pismenosti građana BiH u kojoj samo 20,1 odsto domaćinstava koristi internet bankarstvo. Ipak, to je veliki skok jer je taj postotak 2019. godine iznosio 7,8 odsto.

Kada je u pitanju elektronska trgovina broj osoba koje su kupile naručile robu ili usluge putem interneta u posljednjih 12 mjeseci bilo je 43,1 odsto, što je porast od 10,5 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Globalna inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala za BiH

pranje novca

finansiranje terorizma

organizovani kriminal

pružalac usluga virtualnih sredstava

kriptovaluta

Anesa Agović

pranje prihoda od trgovine drogom

virtuelna imovina