Novi proizvodi i tehnologije uprkos prekomjernom uvozu - Retrospektiva 2024, investicije u oblasti POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE

Čemu nam služe domaći prehrambeni resursi ako trošimo milijarde na tuđe? Dugo imamo takve trendove, a mi se i dalje pitamo.

I prošla godina pokazala nam je u kojoj mjeri Bosna i Hercegovina zavisi od uvoza, čak i kada su u pitanju osnovni prehrambeni proizvodi. Domaći proizvod ne cijenimo dovoljno, a nedostaje mu adekvatna podrška institucija i mjere zaštite usljed svih izazova i kontinuiranog poskupljenja hrane.

Voda, voće i povrće, meso, žitarice, krompir - iako BiH ima mogućnost da proizvodi i prerađuje sve navedeno, stanje na terenu govori da smo se po tome apsolutno bazirali na uvoz. Naime, prema podacima UIO BiH, u 2024. godini na uvoz voća, povrća, žitarica, vode i mesa potrošili smo, vjerovali ili ne, više od 1,7 mlrd KM, dok smo istovremeno na izvozu pomenutih proizvoda zaradili "samo" 284 mil KM, što je šest puta manje. Podaci dalje govore da je najviše novca BiH dala na uvoz mesa i živih životinja, dok stotine izvora pitke i mineralne vode nisu dovoljne da se i na tom polju ne okrene uvozu.

BiH ima potencijal da poveća proizvodnju u svim sektorima poljoprivrede, složiće se struka, uz adekvatne podsticaje, ali zbog uvoza domaći proizvod nije konkurentan na tržištu i proizvođači često odustaju.

Uprkos svemu, mnoge firme, ali i pojedinci u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije daju nam svijetle primjere kako se u borbi sa izazovima održava i unapređuje proizvodnja, uvode nove tehnologije i stvaraju nove vrijednosti.

Pogledajmo koje su to investicije u sektoru Poljoprivreda i prehrambena industrija privukle naše čitaoce tokom 2024!

1. Nova zgrada i nove etikete vinarije Knebu

Na neobičnom mjestu, visoko na padinama Tomislavgrada, raste vinograd čije se grožđe, vođenom stručnom rukom vlasnika Ivice Dilbera, pretvara u neka od najtraženijih vina, sve uokvireno u ruho mladog Knebu brenda.

Budući da područje Tomislavgrada nije poznato po uzgoju vinove loze te se tamo loza nije uzgajala zbog visoke nadmorske visine i oštrih, hladnih dana, bilo je potrebno puno znanja, malo sreće te sveprisutna globalna promjena vremenskih uvjeta kako bi se i na ovom području mogla početi uzgajati loza.

Kako su rekli eKapiji početkom novembra, vinarija je u procesu izgradnje velike zgrade usred vinograda u kojoj će se nalaziti kompletna proizvodnja, ali i prodaja, degustacije i slično. Budući da još nisu zasadili dio zemlje koju posjeduju, a dio već zasađenih vinograda još nije u rodu, puni kapacitet proizvodnje moći će ostvariti tek otvaranjem novog pogona u vinogradu.

Iako su na tržištu tek godinu dana, očekuju da pun kapacitet proizvodnje vinarije do 2030. godine bude oko 100.000 litara vina. Osim toga, u vinariji Knebu rade na novim etiketama sorti koje do sada nisu brali.

2. Cow Gazer, inovativno softversko rješenje u stočarstvu

Možda nije svakodnevno da digitalne alate vezujemo sa stočarstvom, ali baš je to jedno od polja gdje se na najjasniji način pokazuje njihova praktična vrijednost.

Vođeni željom da obezbijede jedan korak bliže uvođenju digitalizacije u lokalne farme, tim domaćih stručnjaka razvio je inovativno softversko rješenje Cow Gazer, čija je osnovna svrha da se smanje troškovi, sa jedne, a poveća produktivnost, sa druge strane.

- Ideja za kreiranje AI alata za stočarstvo je nastala još daleke 2008. godine i prije AI revolucije a u 2020. je poslužila kao osnov za registraciju firme Isaac code. Davne 2008. smo razmišljali kako na prostranim proplancima detektirati govedo , tj. da je to baš to govedo. Sklopom okolnosti registrirali smo firmu u februaru 2020. pred samu pandemiju korone. Unatoč svim poteškoćama nismo odustali od razvoja – kaže za eKapiju Merima Topić Avdić, product owner na projektu Cow Gazer.

Cow Gazer može prvenstveno da pomogne farmerima koji imaju farme u sistemu krava-tele, tj. ekstenzivnu farmu. Pomaže na način što im osigurava tačna mjerenja i daje mogućnost da donose informisane odluke vezane za menadžment. Olakšava detekciju bolesti, radi predikcije težine i optimalnog termina za prodaju ili rasplod.

"Tri ’oskara’ za livanjski sir", natpis koji se mogao vidjeti u medijima krajem prošle godine, dolazi od činjenice da je Mljekara Livno sredinom novembra osvojila tri prestižne nagrade za livanjski sir na World Cheese Awardsu u Portugalu, takmičenju poznatom i kao "Oskar za sireve". Ovo, čak, nije prvi put da Mljekara Livno osvaja nagrade na ovom prestižnom takmičenju.

Uz nova priznanja Mljekara Livno pravi i planove za buduće investicije. Fokus će biti na poboljšanju poslovnih procesa, uvođenju novih savremenih tehnologija u proizvodnji sira, razvoju novih proizvoda, kao i digitalizaciji poslovanja, rekli su za eKapiju u decembru.

- Također, planiramo dodatne investicije u modernu farmu za proizvodnju mlijeka u skladu s EU standardima zaštite okoliša. Vertikalnom integracijom poslovanja osigurali bismo dovoljne količine visokokvalitetnog mlijeka za daljnju ekspanziju poslovanja te reducirali rizike poremećaja ponude i potražnje na tržištu sirovina. Usporedo s navedenim nastavit ćemo raditi na razvoju ljudskih potencijala kroz poboljšanje radnih uvjeta, razvoj i edukaciju zaposlenih, jačanje organizacijske kulture i drugo – rekao nam je Želimir Čamber, direktor Mljekare Livno.

U Prnjavoru je u oktobru ozvaničen početak izgradnje pogona za preradu mlijeka dnevnog kapaciteta početne prerade 5.000 litara.

Početni osnivači Naše mljekare su 16 farmera iz Udruženja mljekara RS, a ukupno 432 farmera od Nevesinja do Novog Grada uključilo se u ovu investiciju vrijednu više od 10 mil KM.

Mljekara će biti izgrađena na lokaciji poslovne zone Vijaka u Gornjim Štrpcima u Prnjavoru. Izbor za gradnju mljekare pao na Prnjavor zbog blizine autoputa ali i drugih parametara poput količine mliječne masti i bjelančevina mlijeka.

5. Pađeni – izvoz na američko tržište

Bilećka Mljekara Pađeni planirala je tokom prošle godine da proširi tržište i na američko i već na početku godine je radila na pribavljanju dozvola.

Vlasnik Mljekare Nenad Vukoje je istakao da Mljekara Pađeni svoje proizvode izvozi posljednjih dvadesetak godina, najviše na okolno i tržište EU.

– Pokušavamo proširiti tržište i na američko, ako uspijemo pribaviti sve potrebne dozvole – rekao je Srni Vukoje početkom januara.

Premijer Posavskog kantona Đuro Topić posjetio je u martu prošle godine Tvornicu sladoleda Magic Ice u sklopu kompanije Yimor. Razgovor sa vlasnikom kompanije Zlatkom Oršolićem upriličen je u sjedištu uprave Yimora u Domaljevcu, poduzeća koje je prošle godine obilježilo 35. godina uspješnog rada i upošljava širom BiH čak 876 radnika.

– Zadovoljstvo je posjetiti poduzeće Yimor i čestitati obitelji Oršolić, menadžmentu poduzeća i svim njegovim uposlenicima na velikom poslovnom uspjehu, skorašnjem otvorenju novog pogona za proizvodnju sladoleda, a kako smo doznali, prvom u Bosni i Hercegovini pogonu za proizvodnju sladoleda. Drago nam je da je Županija Posavska mogla dati svoj mali doprinos potpore ovom velikom projektu i pogonu. Kušali smo također ovaj odličan i kvalitetan proizvod, pa vjerujem da će naći svoje mjesto na policama distributera, odnosno prodajnih lanaca koji podržavaju domaću proizvodnju, ali i izvoznu orijentiranost. Siguran sam da će Magic Ice proizvod biti prepoznat od kupaca u BiH i u regiji kao jedan kvalitetan proizvod kojima ćemo se mi ovdje u Posavini ponositi – kazao je premijer Topić nakon sastanka.

Vlasnik Yimora Zlatko Oršolić je istakao da su napravili najmoderniju tvornicu sa najvećim stupnjem automatizacije, u proizvodnji s godišnjim kapacitetom od 13 milijuna litara sladoleda.

7. Bimal – novo visokoautomatizovano skladište

Ilija Studen, generalni direktor kompanije Bimal Brčko distrikt BiH i Zijad Nišić, gradonačelnik Brčko distrikta BiH, potpisali su 16. jula 2024. godine ugovor o prodaji nekretnine putem specijalne pogodbe. Riječ je o zemljišnoj parceli koja se nalazi u krugu Agroindustrijskog kompleksa (AIK) u Brčkom, u kojem posluju kompanije članice Studen&Co Holdinga.

Kompanija planira na ovoj parceli investirati više od 5 mil KM u izgradnju visokoautomatizovanog skladišta sačme uljarica.

- Naš plan je da na ovoj parceli, koja je u potpunosti okružena objektima koji su već u vlasništvu Studen&Co Holdinga, izgradimo savremeno automatizovano skladište sačme, kao jedan potpuno zatvoren sistem, koji bi bio direktno punjen sačmom iz našeg postojećeg proizvodnog pogona prerade sjemena uljarica u BIMALu. Objekat će imati mogućnost istovremenog utovara i istovara i biće u skladu sa svim međunarodnim standardima u proizvodnji stočne hrane - izjavio je ranije Ilija Studen, generalni direktor Bimal-a.

8. Malbex Wbi - proizvodnja pomfrita u Srebreničanki

Vlasnik i direktor kompanije Malbex Wbi iz Beograda Milan Bjelić upoznao je u aprilu prošle godine premijera RS Radovana Viškovića sa dosadašnjim uspješno realizovanim projektima ove firme u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Turskoj i drugim zemljama, te istakao da je kompanija Malbex Wbi zainteresovana da investira u pokretanje proizvodnje pomfrita u fabrici Srebreničanka.

Bjelić je tada naveo da je investicijom planirano otvaranje novih radnih mjesta, otkup domaćeg krompira, te dalje proširenje kapaciteta fabrike.

Podsjećamo, stečaj u fabrici za preradu krompira Srebreničanka otvoren je u septembru 2021. godine.

9. Braća Pivac - pogon u Ljubuškom

Mesna industrija braća Pivac u julu 2024. je bila u završnoj fazi preuzimanja čuvenih Celjskih mesnina u Sloveniji, dok je paralelno radila na otvaranju novog pogona u Bosni i Hercegovini.

Kako se tada pisalo, MI braća Pivac ulažu u objekat za preradu i proizvodnju mesnih prerađevina u Ljubuškom, čime će ova kompanija učvrstiti poziciju na tržištu Bosne i Hercegovine. Plan je bio da objekat bude završen do kraja 2024. godine.

10. Uzgoj pilića za slovenačku Perutninu

Farma za tov pilića u Gornjim Smrtićima, u opštini Prnjavor, planira uzgajati piliće za slovenačku Pertninu Ptuj S. Naime, Vlada Republike Srpske obavijestila je u aprilu prošle godine javnost da se na veb-sajtu Vlade može pogledati sadržina zahtjeva za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, koji je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju podnio Duško Vasić, nosilac projekta.

Kako je najavljeno, očekuje se da će nova dva objekta u Gornjim Smrtićima imati kapacitet od 26.000 komada po turnusu.

Investitor je, kako je dalje navedeno, kooperant preduzeća Perutnina Ptuj S iz Poveliča, opština Srbac, za koju vrši usluge tovljenja pilića.