Hrvatska predvodnik godišnjeg rasta cijena stambenih nekretnina u evrozoni

Državni zavod za statistiku Hrvatske objavio je podatke o kretanju cijena stambenih nekretnina u trećem kvartalu 2024. godine. Prema tim podacima, cijene stanova, mjerene indeksom cijena stanova, u periodu jul-septembar 2024. godine porasle su za 2,4% u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjem nivou prosječni rast cijena stanova ubrzan na 12,3% (sa 10% u drugom kvartalu 2024). Cijene su tako nastavile da rastu iznad prosjeka u EU i evrozoni. Gledajući zemlje u evrozoni, Hrvatska je lider u rastu, dok su, na primjer, u Njemačkoj, Finskoj i Francuskoj cijene pale.

Nastavak snažnog rasta cijena u Hrvatskoj posljedica je snažne domaće tražnje, koja je podstaknuta rastom raspoloživog dohotka, povećanim optimizmom, pozitivnim očekivanjima i nastavkom rasta stambenog kreditiranja uprkos povećanju troškova zaduživanja. S druge strane, manji broj transakcija i nešto umjerenija tražnja nerezidenata sputavaju jači rast.

Na godišnjem nivou, posmatrano prema regijama obuhvaćenim indeksom, cijene su na Jadranu bile više za 15,9% (+3,4% kvartalno), u Gradu Zagrebu u prosjeku za 7,7% (+0,8% kvartalno), dok je u u kategoriji Ostalo, godišnja stopa dostigla 16,8%, a kvartalna 5,0%.

Najnoviji podaci o cijenama stanova u Hrvatskoj potvrđuju nastavak rasta cijena. Štaviše, dinamika kvartalne promjene je i dalje iznad dugogodišnjeg prosjeka, što dinamiku rasta cijena održava na povišenom nivou. Strukturno gledano, uprkos visokom udjelu vlasništva nad nekretninama, ostaje činjenica da Hrvatska prema podacima ima relativno visok udio onih koji žive u prenaseljenim domaćinstvima. Pored toga, ostaje velika sklonost ulaganju u nekretnine, što je djelimično motivisano i mogućnošću izdavanja u turističke svrhe, što dodatno utiče na raspoloživi prihod.

Poreske promjene od 1. januara 2025. godine i nedavno najavljene nove olakšice za mlade pri kupovini nekretnina u novogradnji imaju za jedan od ciljeva povećanje ponude stambenih nekretnina na tržištu, što bi, između ostalog, moglo uticati na cijenu. stabilizacije i time povećati dostupnost nekretnina, posebno među mladim starosnim grupama. Naime, iako je zaduženost stanovništva u odnosu na BDP u Hrvatskoj niža u odnosu na uporediva tržišta, što bi moglo ukazivati na potencijal rasta, rast cijena i rastuće kamatne stope pogoršavaju pristupačnost kupovine nekretnina putem kredita.

S druge strane, inostrana tražnja postaje umjerenija. To je dijelom rezultat niza faktora, kao što su činjenica da su se cijene u Hrvatskoj približavale njihovim domaćim tržištima, da povećane kamatne stope i drugi oblici ulaganja nude atraktivne prinose, ali i sama ekonomska situacija i izgledi tržišta sa kojih dolaze kupci (EU). Stoga se predviđa da će dinamika rasta ostati primjetno iznad prosjeka EU i evrozone, ali uz vjerovatno usporavanje rasta cijena, posebno tokom 2025. godine, kada se ne isključuje mogućnost stagnacije cijena.