Njemačka zatvara fabrike kod kuće, a otvara ih u Kini
(Foto: Unsplash / Christian Lue)
Rast troškova energije, ogromne subvencije za obnovljivu energiju i strogi propisi stvorili su okruženje u Njemačkoj koje je sve više neprijateljsko prema industrijskom rastu.
Kao rezultat toga, mnoge od najpoznatijih njemačkih kompanija smanjuju broj zaposlenih kod kuće, otpuštajući hiljade radnika i istovremeno ulažući u Kinu.
Analizirajući razloge za lošu privrednu situaciju, Asia Times navodi da je Njemačka podigla cijene industrijske električne energije na nivoe koji su među najvišima u svijetu. Do 2023. prosječna cijena za industrijske korisnike dostigla je skoro 250 USD po megavat-satu, pa je nivo troškova neodrživ bez značajnih državnih subvencija, koje su sada dostigle nivoe bez presedana.
Zemlja se sve više oslanja na uvoz energije, a u dvogodišnjem periodu 2022. i 2023. potrošnja energije u njemačkom industrijskom sektoru opala je ukupno za 16,3%. Iako je domaća proizvodnja iz obnovljivih izvora energije dostigla rekordnih 61,5% ukupne proizvodnje energije početkom 2024, ta promjena dovela je do povećanja uvoza struje od 23% u prvoj polovini ove godine.
Takođe, prestanak uvoza ruskog gasa narušio je njemačku industrijsku bazu i povećao troškove energije. Ruski prirodni gas je bio kamen temeljac njemačkog snabdevanja energijom, obezbeđujući pouzdanu i pristupačnu energiju decenijama. Međutim, geopolitičke posljedice sukoba u Ukrajini i sabotaža gasovoda Sjeverni tok u septembru 2022. prekinuli su ovu ključnu energetsku vezu.
Sve veći troškovi energije i regulatorni izazovi doveli su do značajnog pada domaćih investicija. Privatne bruto investicije u fiksni kapital su oko 10% ispod nivoa prije kovida.
Situacija je još gora za industrijsku proizvodnju: od 2021. godine njemačka proizvodnja je pala za više od 9%. Pad je još oštriji u energetski intenzivnim industrijama. Tamo je nivo proizvodnje opao za više od 18% za manje od dvije godine, što ukazuje na značajne probleme u sektorima koji u velikoj mjeri zavise od pristupačne energije.
U tekstu Asia Times-a navodi se zatim i koje su njemačke kompanije otvorile svoje proizvodne pogone u Kini.
Folksvagen, koji je najavio ukidanje 30.000 radnih mjesta u Njemačkoj, ima značajne investicije u Kini: među njima i onu od 2,5 mlrd EUR za proširenje proizvodnje električnih vozila u Hefeju i dodatnih 700 mil EUR u partnerstvu sa kineskim Spengom.
Takođe, hemijski gigant BASF koji, uglavnom u Njemačkoj, planira otpuštanje 2.600 radnika, ulaže 10 mlrd EUR u novi hemijski kompleks u Guangdongu u Kini, dok Boš koji će ukinuti 7.000 radnih mjesta kod kuće povećava ulaganja u kineske sektore e-mobilnosti i automatske vožnje. Proizvodnju u Kini, u Šenjangu, proširio je i BMV, a investicija je vrijedna 2,5 mlrd EUR.
Ova smanjenja u domaćem okruženju su dio šireg trenda jer se industrija u Njemačkoj suočava sa sve većim finansijskim pritiscima i regulatornim opterećenjima. Udruženje bavarske privrede procijenjuje da bi samo automobilski sektor u Bavarskoj mogao da izgubi 106.000 radnih mjesta do 2040. godine, što ukazuje na dalekosežne posljedice njemačkih industrijskih izazova.
Predsjednica Njemačkog udruženja automobilske industrije Hildegard Miler upozorava da bi do 190.000 radnih mjesta u cijelom sektoru moglo biti ugroženo do 2035. godine, što odražava rizike povezane sa deindustrijalizacijom Njemačke.
Kao odgovor na ovaj razvoj događaja, Vlada Olafa Šolca je pokrenula hitne razgovore sa liderima industrije. Međutim, stručnjaci iz industrije tvrde da ovim diskusijama nedostaje dugoročna strateška vizija potrebna za rješavanje osnovnih pitanja kao što su visoki troškovi, regulatorni pritisci i troškovi rada. Bez značajnih strukturnih reformi, njemački automobilski sektor rizikuje dalji pad globalne konkurentnosti.
Uprkos pozivima njemačkih kreatora politike i EU da smanje zavisnost od Kine, njemačke kompanije nastavljaju da ulažu rekordne nivoe investicija u zemlji. Njemačke investicije u Kini dostigle su nivo bez presedana posljednjih godina, uglavnom zahvaljujući automobilskom i hemijskom sektoru.
Samo u prvoj polovini 2024. njemačke direktne strane investicije u Kini dostigle su 7,3 mlrd EUR, premašivši ukupnih 6,5 mlrd EUR za cijelu 2023. Investicije EU u Kini sve više pokreću Njemačka i njeni proizvođači automobila, sa njemačkim stranim direktnim investicijama koje čine 57% ukupnih investicija EU u Kini u prvoj polovini 2024, 62% u 2023. i rekordnih 71% u 2022. godini.
Grinfild investicije EU u Kini dostigle su rekordnih 3,6 mlrd EUR u drugom kvartalu 2024, što je najviši kvartalni nivo do sada. Njemački proizvođači automobila čine veliki dio ovog rasta. Prvih pet evropskih investitora u Kini u 2023. bile su njemačke kompanije.
Nasuprot tome, zemlje kao što su Francuska, Holandija i Danska imaju udio od samo 7-8% stranih direktnih investicija EU tokom ovog perioda (2022- prva polovina 2024), dok će preostale 23 države članice EU zajedno činiti samo 12%.
Uz to, Fridolin Štrak iz Federacije njemačke industrije napominje da kompanije sve više "reorganizuju svoje lance snabdijevanja na regionalnoj osnovi" u Kini. Njemački proizvođači automobila kao što su Folksvagen i BMV lokalizuju svoje lance snabdijevanja kako bi ostali konkurentni u okruženju u kojem kineski proizvođači električnih vozila dobijaju udio na tržištu. Ulaganjem u lokalizovanu proizvodnju, njemačke kompanije ne samo da upravljaju troškovima, već se i izoluju od globalnih neizvjesnosti.
Prelazak na lokalizovanu proizvodnju doveo je do pada bilateralne trgovine između Njemačke i Kine od 5,7% u prvih sedam mjeseci 2024. Njemački izvoz u Kinu opao je za 11,7% na godišnjem nivou, pošto kompanije sve više opslužuju kineske potrošače direktno preko lokalne proizvodnje.
Bez reformi za smanjenje troškova energije i smanjenje regulatornih opterećenja, izmiještanje njemačkih investicija u Kinu će se vjerovatno nastaviti, sa dugoročnim posljedicama na njemački trgovinski bilans, industrijsku proizvodnju i ekonomsku otpornost. Čak ni EU carine neće igrati veliku ulogu.
Tagovi:
Folksvagen
BASF
Boš
BMW
Udruženje bavarske privrede
Njemačko udruženje automobilske industrije
Vlada Njemačke
Federacija njemačke industrije
Hildegard Miler
Olaf Šolc
Fridolin Štrak
njemačke fabrike u Kini
njemačke investicije u Kini
cijena struje u Njemačkoj
snabdijevanje energijom u Njemačkoj
industrijska proizvodnja u Njjemačkoj
investicije u Njemačkoj
deindustrijalizacija Njemačke
grinfild investicije EU u Kini
njemački izvoz u Kinu
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora