U posljednje dvije godine više od 400 miliona đaka širom svijeta gubilo nastavu usljed ekstremnih vremenskih prilika

Počela je nova školska godina – a učionice, sale i dvorišta škola širom regiona i dalje su usijani nakon tri mjeseca rekordnih ljetnjih temperatura. Jako je mali broj škola koje su opremljene klimatizovanim učionicama, pa su uslovi rada širom regiona "pakleni" i za đake i za nastavnike.

Jedno rešenje, koje u većem regionu nije sprovedeno, bilo je da se početak školske godine odloži.

Naravno, sada je za takvu odluku kasno, a đaci, nastavnici i školsko osoblje će se bar još nekoliko dana snalaziti kako znaju i umiju: lepezama, ventilatorima, časovima napolju…

Međutim, zatvaranje škola usljed ekstremnih vremenskih prilika postaje sve češća pojava širom svijeta, piše u novom izvještaju o obrazovanju koji je objavila Svjetska banka.

Kako se navodi u izvještaju i pratećem saopštenju, iako je u pitanju relativno česta pojava, privremeno zatvaranje škola je izrazito teško pratiti, posebno na međunarodnom nivou jer ne postoji sistematizovan način praćenja i statistike o broju izgubljenih dana.

Ipak, na osnovu istraživanja i procjena, u izvještaju se navodi da je samo u periodu između januara 2022. i juna 2024. godine čak 404 miliona djece širom svijeta gubilo nastavu usljed ekstremnih vremenskih prilika.

Najmanje 81 zemlja svijeta sprovela je u ovom periodu makar jednu mjeru obustave nastave, najčešće usljed poplava, oluja i toplotnih talasa.

U prosjeku, zemlje su tokom ovog perioda gubile čak 28 nastavnih dana na ovaj način, s tim što ukupan prosjek ne priča cijelu priču: siromašnije zemlje gubile su u prosjeku 45 dana, a bogatije samo 6.

Iako bi nam ove godine odlaganje početka školske godine možda olakšalo život, prekid nastave je samo zakrpa – znak nemoći pred opasnostima koje donose klimatske promjene. Ali postoje i prava rješenja.

Izvještaj Svjetske banke navodi veliki broj mjera, praksi i novih pravila koja bi pomogla školama širom svijeta, od sistema ranog upozoravanja (koji bi omogućio pravovremene reakcije nadležnih organa), preko infrastrukturnih rješenja, renovacija, različitih sistema hlađenja, informisanja, pa i organizacije nastave na daljinu.

Kako navodi Svjetska banka, procijenjena prosječna cijena ovakvih mjera je nešto preko 18 američkih dolara po djetetu – i to kao jednokratna investicija. Naravno, prava cijena zavisi od ogromnog broja lokalnih faktora, pa nama u regionu ovakve procjene ne govore puno.

Drugim riječima, glavno pitanje zapravo nije da li je trebalo da odložimo početak školske godine, već – šta treba da uradimo da bismo izbjegli takve odluke u budućnosti, zaključuje portal Klima101.

RHMZ

Svjetska banka

obustava nastave zbog vremenskih nepogoda

oluje

poplave

visoke temperature

toplotni talasi

odlaganje nastave u školi

vremenske nepogode

ekstremne vremenske prilike

klimatske opasnosti

rana upozorenja

klimatske promjene

klimatski uslovi