Oglas za posao u Flandriji privukao pažnju - Da li je došlo vrijeme za "klimatskog doktora"?

Oglas za posao objavljen u Flandriji ranije ovog mjeseca privukao je veliku pažnju. Taj belgijski region oglasio je radno mjesto "klimatskog doktora" koji bi se bavio medicinskim posljedicama klimatskih promjena. Njegov zadatak bio bi da identifikuje prijetnje, kreira akcione planove i savjetuje kreatore politika, kako bi se umanjio ili eliminisao uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi, piše magazin The Parliament.

Svjetska zdravstvena organizacija naziva klimatske promjene "najvećom zdravstvenom prijetnjom sa kojom se čovečanstvo suočava", procjenjujući da će troškovi borbe protiv promjena iznositi između 2 i 4 mlrd USD godišnje do 2030. godine.

Flamansko ministarstvo zdravlja bi stoga moglo biti kreator trendova.

- Ranije su ljudi mislili da su klimatske promjene u vezi sa polarnim medvjedima ili ljudima u Africi, ali sada, sa svim ovim promjenama koje smo vidjeli, i oni su shvatili da se ovdje ustvari u velikoj mjeri radi i o Evropi. Ovdje se radi o našem zdravlju - rekla je za The Parliament En Stauf iz Alijanse za zdravlje i životnu sredinu, nevladine organizacije sa sjedištem u Briselu.

Događaji u životnoj sredini mogu imati različite posljedice po ljudsko zdravlje, a nisu sve očigledne, piše magazin. Pored rizika od utapanja, na primjer, poplave mogu donjeti bakterije koje se prenose vodom ili izazvati krizu mentalnog zdravlja kod ljudi koji izgube svoje domove. Loš kvalitet vazduha, uzrokovan lokalnim zagađenjem i pogoršan toplijom klimom, uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme i odgovoran je za 253.000 prevremenih smrti u EU svake godine, prema prošlogodišnjoj procjeni Evropske agencije za životnu sredinu.

Invazivne biljke kao što je ambrozija dovode do novih alergija. Francuska vladina agencija ANSES procijenila je da polen ambrozije košta zdravstvene službe između 59 i 186 mil EUR godišnje. Uz to, sezone alergija postaju sve duže i generalno jače.

Ali najhitnije i najvidljivije pitanje u Evropi je toplota. Prošla godina je bila najtoplija u istoriji, a 2024. se sprema da je pretekne. Četrdeset sedam hiljada ljudi u Evropi umrlo je prošle godine od uzroka povezanih sa toplotom, a čak 61.000 ljudi godinu dana ranije. To čini 95% svih smrtnih slučajeva uzrokovanih prirodnim opasnostima. Toplotni talasi će biti na vrhu liste obaveza za novog ljekara za klimu u Flandriji.

- U Flandriji ima više toplotnih talasa nego ikada ranije - rekao je za The Parliamen Joris Munens, portparol Odeljenja za brigu, agencije u flamanskoj regionalnoj vladi koja je angažovana za tu ulogu. On sugeriše da bi zakonodavstvo koje reguliše klimatizaciju u staračkim domovima ili obavezne pauze za toplotu za radnike na otvorenom, moglo biti među prvim stvarima koje bi "klimatski doktor" trebalo da istraži.

Klimatski ljekar će morati da se pozabavi i tigrastim komarcima, koji prenose denga groznicu. Kako su visoke temperature i vlažnost porasle, ova vrsta se nastanila u više regiona Francuske i neznatno u Belgiji. Prošle godine je u EU prijavljeno 130 lokalno stečenih slučajeva denga groznice. Druge vrste komaraca i opasnih insekata bi takođe mogle da formiraju populacije u Evropi u narednim godinama, sa potencijalno teškim zdravstvenim posljedicama, a Munens upozorava da bi "u ne tako dalekoj budućnosti čak i malarija mogla da postane endemska u našem regionu".

Pitanje zdravstvene zaštite u vezi sa klimom takođe dobija na značaju na nivou EU. Blok je uspostavio Evropsku opservatoriju za klimu i zdravlje 2021. godine, a visoki političari sada raspravljaju da li da uključe klimatski element u portfelj novog komesara za zdravlje.

U martu je Evropska agencija za životnu sredinu objavila svoju Evropsku procjenu rizika od klime, u kojoj je utvrđeno da politike ne idu u korak sa brzo rastućim rizicima i da bi bez hitne akcije neki od uticaja na zdravlje mogli postati katastrofalni do 2100. godine.