Koliko košta postavljanje solarnih panela za domaćinstvo koje plaća račun za struju do 100 KM?

Domaćinstva, čiji se mjesečni računi za električnu energiju kreću do 100 KM, za kupovinu i izgradnju mini-solarne elektrane na svom stambenom objektu potrebno je da izdvoje oko 7.000 KM. Riječ je o solarnom panelu instalirane snage od 5 kW, rekao je za Buku Mladen Zeljaja iz firme Transform.

- Prosječna cijena je 1.200 KM po 1 kW, plus PDV. Na taj način dođe da je za solarni panel instalisane snage 5 kW cijena sa PDV-pm 7.020 KM. Naravno ovo je srednja vrijednost, ima i jeftinijih i skupljih panela. Takođe, cijena panela je u posljednje vrijeme padala, ali postoji naznaka da će cijene ići naviše - pojašnjava Zeljaja.

Dodaje da kada su u pitanju tehnički uslovi najidealnija opcija je krov okrenut na južnu stranu.

Pa iako su cijene za ugradnjom solarnih panela trenutno na najnižem nivou, postavljanje panela na krovove domaćinstava nije povećano, barem ne značajnije.

Razlog, kaže sagovornik Buke, vjerovatn leži u činjenici da fizička lica koja višak energije vraćaju u mrežu, plaćaju račune kao da nemaju ništa na krovu. Odnosno nije do kraja riješeno pitanje prosumerea – građana/potrošača koji i proizvode i troše energiju.

- Nije usaglašen taj dio oko viška energije koji se isporučuje u mrežu i vjerovatno se nešto radi po tom pitanju od strane nadležnih institucija kako bi se svi neophodni zakoni donijeli i kako bi bili usklađeni, barem se nadam da je tako, jer obnovljiva energija je ono ka čemu ide čitav svijet, pa se nadam da ni mi nećemo previše kasniti - zaključuje Zeljaja.

Za sada izgleda da je tržište obnovljivih izvora energije rezervisano samo za velike igrače.

U poređenju sa s Srbijom i Crnom Gorom, koje već imaju 2.000 odnosno 4.000 prosumera koji viškove energije vraćaju u mrežu, BiH još nije uspjela potpuno implementirati ovaj koncept.

Damir Miljević iz Centra za održivu energetsku tranziciju RESET smatra da tehničkih razloga za ovakvu situaciju nema jer ako "mreža" ima kapaciteta za komercijalne proizvođače, kako onda nema za domaćinstva koja su stavila panele na krov kuće.

I Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku za Buku kaže da su trenutno u BiH u najnepovoljnijem slučaju su domaćinstva koja i ako se upuste u izgradnju solarnih panela najčešće sami sve finansiraju.

Istina, kaže, JP Elektroprivreda RS je 2022 godine donijela "Program energetske održivosti domaćinstava", gdje je definisano da će oni finansirati ugradnju 50.000 panela na krovovima privatnih objekata i da će omogućiti da prodaju solarnu proizvedenu struju, objavili su javni poziv, dobili oko 5.000 prijava, ali to još nije realizovano.

- U FBiH je situacija lošija jer još uvijek nisu doneseni svi prateći dokumenti za Zakon o OIE tako da nema ni direktnih poticaja - ističe Petrović.

A građani su itekako zainteresovani da budu energetski nezavisni.

Pokazalo je to i istraživanje Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK) tokom koga je više od 97% FBiH iskazalo zainteresovanost za izgradnju solarnih elektrana za vlastitu potrošnju – prosumeri.

Kao najveće prepreke za ulaganje anketiranih građana u izgradnju solarnih elektrana –prosumeri, ispitanici su istakli neusvojenu zakonsku i podzakonsku regulativu, nedostatak finansijskih sredstava, kao i nejasne i komplikovane procedure za ishođenje potrebnih dozvola, te dug proces postupanja relevantnih institucija po zahtjevima. Pored navedenog, anketirani građani su stava da vlada nizak nivo informisanosti o procedurama ulaganja u izgradnju solarnih elektrana, odnosno o benefitima ulaganja u izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja.

Navedimo na kraju da solarni paneli, imaju određeni vijek trajanja. Velika većina ima garanciju od 20 ili 25 godina, međutim prosječni vijek trajanja može biti i do 40 godina.

Nakon toga potrebno ih je reciklirati.

SolarPower Europe je nedavno objavio smjernice za recikliranje solarnih panela koji i nije tako jedostavan. Riječ je o složenom procesu koji uključuje nekoliko koraka-razlaganje, mehaničku i hemijsku obradu, pročišćavanje, ponovnu upotrebu i proizvodnju i na kraju upravljanje otpadom, odnosno neupotrebljivim ostacima.