Grad Zenica donio odluku o osnivanju JP Zenicagas - Projekat gasifikacije vrijedan 13 mil KM osiguraće grijanje za 15.000 domaćinstava

Gradsko vijeće Zenice je na sjednici održanoj 13. marta usvojilo Odluku o osnivanju Javnog preduzeća Zenicagas, u cilju realizacije projekta gasifikacije tog grada za koji je urađena Studija izdvoljivosti.

Projekat gasifikacije Zenice podrazumijeva izgradnju distributivne gasne mreže u dužini od 120 kilometara u gradskim i prigradskim naseljima koja nisu priključena na mrežu daljinskog grijanja, te dijelovi grada s postojećim i planiranim industrijskim zonama.

Osim gasne mreže, osnovu neophodne infrastrukture čini glavna mjerno-regulaciona stanica i 13 rejonskih regulacionih stanica za šire područje grada, objašnjava za portal eKapija Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku iz Sarajeva, koje je izradilo Studiju izvodljivosti gasifikacije grada Zenica.

- Preduzeće Zenicagas će biti zaduženo za razvoj te infrastrukture, ali prije svega mora da se registruje i obezbijedi uslove za djelatnost distribucije gasa. Grad Zenica ima na raspolaganju gasovod visokog pritiska od 1983. godine iz kojeg se gas koristi samo u okviru kompleksa kompanije ArcelorMittal, ali distributivna gasna mreža nije nikada razvijena, što znači da nije omogućena primjena gasa drugim subjektima u Zenici, prije svega domaćinstvima i javnom sektoru, ali i industriji izvan pogona ArcelorMittala - navodi Petrović.

Cilj projekta gasifikacije je, dodaje Petrović, da se naseljima za koje je izvjesno da ne mogu u skorijoj budućnosti biti priključena na mrežu daljinskog grijanja, omogući priključenje na mrežu prirodnog gasa, kao ekološki najprihvatljivijeg fosilnog goriva.

- Isto se odnosi i na industrijske zone, tj. da se omogući sadašnjim i budućim investitorima u industrijskim zonama primjena prirodnog gasa, ne samo za grijanje industrijskih prostora, već i za tehnološke potrebe njihovih procesa. Na području obuhvaćenom gasifikacijom se nalazi oko 15.000 domaćinstava - objašnjava Petrović.

Prema revidiranoj Studiji izdvoljivosti, ukupna vrijednost projekta gasfikacije Zenice iznosiće oko 13 mil KM, a planirano je da se realizuje u nerednih pet godina. Prvi koraci na ovom projektu očekuju se nakon registracije preduzeća Zenicagas d.o.o. i dobijanja odgovarajućih dozvola, a prema riječima Petrovića, to bi moglo biti završeno za četiri mjeseca.

Formiranjem ovog javnog preduzeća, za realizaciju projekta gasifikacije je zadužen isključivo Grad Zenica.

- Bilo je pokušaja pronalaženja investitora za ovaj projekat, ali i za neke druge projekte gasifikacije u BiH i regionu, ali oni nisu nikada realizovani - kaže Semin Petrović.

Grijanje u Zenici

Na području Zenice trenutno je oko 20.000 domaćinstava priključeno na mrežu daljinskog grijanja i to u užem gradskom jezgru, dok se sva ostala domaćinstva griju na individualna ložišta, najčešće koristeći čvrsta goriva (ugalj i drvo), a manji broj domaćinstava ima vlastito centralno grijanje, gdje se, opet, korisite čvrsta goriva.

Zdravije okruženje

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović istakao je povodom donošenja odluke o osnivanju javnog preduzeća da je namjera Gradske uprava da kroz projekat gasifikacije stvori zdravije i čistije okruženje, te da se otvore mogućnosti da se stanovnici prigradskih naselja griju na druge izvore toplotne energije.

Podsjećajući da je Zenica ušla u projekat Zelenih gradova, Kasumović je najavio da će do 2019. godine domaćinstvima biti potpuno zabranjeno loženje na ugalj.

Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku iz Sarajeva kaže da je, ipak, teško iznositi precizne podatke o tome koliko će sprovođenje projekta gasifikacije doprinijeti smanjenju zagađenja u Zenici.

- Teško je govoriti o smanjenju pojedinih polutanata uslijed supstitucije postojećih goriva prirodnim gasom, jer nema pouzdane evidencije o mjerenju polutanata, posebno ne o njihovom porijeklu, iz kojeg sektora dolaze i koje gorivo ili drugi izvor ih je uzrokovao. Ono što je pouzdano sigurno da bi potrošnja uglja, kao naznačajnijeg izvora zagađenja iz individualnih ložišta i malih kotlovnica bila manja za 40.000 tona. Iz toga se mogu izvesti zaključci o smanjenju emisije pojedinih polutanata, prije svega sumpordioksida i čvrstih čestica - kaže Petrović za eKapiju.

Vedrana Džudža