Biohemičarka i nutricionistkinja otkrivaju kojim redoslijedom treba jesti hranu
Ilustarcija (Foto: Unsplash/Brooke Lark)
Pravilno kombinovanje namirnica, što podrazumijeva dovoljni unos povrća, proteina i zdravih masti, samo po sebi može nekada biti dovoljno stresno, pogotovo kada se nađete kao početnik u svijetu izbalanasirane ishrane. Ipak, nutricionisti i biohemičari sada dodaju još jednu bitnu karakteristiku – redoslijed unosa namirnica sa tanjira.
Mada smo bili ubijeđeni da je prije svega važno da polovinu tanjira zauzme povrće, jednu četvrtinu proteini i ostatak ugljeni hidrati, sada znamo i po kom redu bi trebalo da ih unosimo.
Eksperti u ovom polju tvrde da ukoliko pazimo na takovazno sekvenciranje obroka, u velikoj mjeri možemo smanjiti nepotrebno grickanje poslije jela, prekomjerne dezerte, ili čak uticati na simptome policističnih jajnika, prema magazinu Health.
Značajan faktor je i tvrdnja da redoslijed namirnica utiče na nivo šećera u krvi, odnosno da ono što unosite prije nečeg drugog može značajno povećati nivo šećera u krvi u odnosu na preporučen redoslijed.
Francuska biohemičarka i jedna od najčitanijih autorki magazina New York Times, Džesi Inšaspe, navodi sljedeći plan: "Prvo povrće, zatim proteini i masti, a ugljeni hidrati i šećeri na kraju", kaže ona.
- Glavni razlog je to što povrće sadrži vlakna i vlakna kada prva stignu do gastrointestinalnog sistema, imaju vremena da urade nešto nevjerovatno, nešto poput transformacije - objašnjava ona i dodaje: - Vlakna se razvijaju po zidu crijeva formirajući zaštitni sloj. Ta mreža ostaje postojana nekoliko sati i spriječava da se prebrzo apsorbuju šećeri koje dalje unosimo tokom obroka - ističe biohemičarka.
Ovo je potvrdila nagrađivana nutricionistkinja, Lovnit Barta, koja je ispod videa na svom Instagram profilu napisala:
- Da li ste ikada gledali kako neko jede određenim redoslijedom – prvo uzima povrće, a zatim prelazi na proteinski dio prije nego što čak i dodirne pirinač, i pomislili da je riječ o nekom bizarnom ritualu?
Moguće je, ali je takođe vjerovatno da mjere potrošnju ugljenih hidrata, što, prema studiji, pomaže u kontroli šećera u krvi i zauzvrat pomaže da održite težinu. Dakle, hijerarhija po kojoj se namirnice konzumiraju ima veliku ulogu u određivanju nivoa glukoze i insulina poslije obroka.
Započinjanje obroka uz povrće i proteine, a završavanje sa ugljenim hidratima, čini nas sitijima. To je zato što protein usporava oslobađanje šećera iz ugljenih hidrata u krvotok, spriječavajući "visok" šećer, a zatim pad – i napade gladi.
Dakle, promjenom proporcija hrane na tanjiru i redoslijeda kojim jedete može napraviti veliki korak na putu ka vašem zdravlju - objasnila je ona.
Tagovi:
Džesi Inšaspe
Lovnit Barta
ishrana
proteini
masti
ugljeni hidrati
redoslijed jedenja namjernica
šećer u krvi
nivo šećera u krvi
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
