Bojan Vipotnik, ministar prostornog uređenja RS: Ubijeđen sam da ćemo uspjeti da Hrvatska odustane od Trgovinske gore

On je u intervjuu Srni istakao da je postignut potpuni konsenzus građana, institucija, nevladinih organizacija i političkih predstavnika, što je bila i jasna poruka Hrvatskoj.

- Pored svih dnevnopolitičkih neslaganja, ova tema stvorila je cjelokupno jedinstvo. To je snažna poruka građanima u tom dijelu Srpske i BiH da nisu sami, ali i poruka Hrvatskoj da nećemo dozvoliti da istraju u svojoj namjeri. Idemo do konačnog cilja, a to je odustajanje od odlaganja otpada na Čerkezovcu - naveo je Vipotnik.

Prema njegovim riječima, dobrodošla je poruka iz Hrvatske da će do 2028. godine skladištiti otpad u Sloveniji, odnosno u Nuklearnoj elektrani Krško, te dodao da to neće usporiti aktivnosti institucija iz Srpske i BiH.

- Pokrenuli smo istraživanja u Republici Srpskoj i Federaciji koja uključuju sve relevantne zdravstvene i obrazovne institucije. Institut za javno zdravstvo priprema prvi izvještaj, kao i Institut za geološka istraživanja. To će uraditi i kolege iz Federacije -rekao je Vipotnik.

On je podsjetio da su održani brojni sastanci, a najvažniji u Ženevi krajem prošle godine u Sekretarijatu ESPO konvencije i Protokola o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu, gdje su nadležni upoznati o aktivnostima Srpske i BiH, ali i Hrvatske, te naveo da je najvažnija poruka da institucije nisu kasnile sa aktivnostima.

- Bilo je pojedinaca, pa i medija, koji su govorili da smo zakasnili. Sa najrelevantnijeg mjesta dobili smo poruku da nismo zakasnili i da smo pravovremeno postupili u svim aktivnostima - rekao je Vipotnik, naglasivši da Hrvatska vodi netransparentan proces.

On je naveo da su tri zemlje EU stale na stranu Republike Srpske i BiH, odnosno Mađarska, Austrija i Slovenija, te istakao da postoji dobra saradnja i sa institucijama u Srbiji.


Vipotnik je istakao da Ministarstvo sa međunarodnim partnerima uspješno sprovodi projekte energetske efikasnosti, a svi su usmjereni na sektor obrazovanja, zdravlja, socijalne zaštite, te javne uprave za šta je do sada na godišnjem nivou izdvajano na desetine miliona KM.

- Sve projekte realizuju domaće firme, što doprinosi poboljšanju našeg privrednog ambijenta. U prošloj godini smo sanirali preko 30 objekata. Realizovani su projekti vrijedni 40 mil KM - naveo je Vipotnik.

On je rekao da se u ovoj godini realizuje 40% projekata iz nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština, a kroz saradnju sa međunarodnim organizacijama i bankama obezbijeđena su grant sredstva u iznosu od 10 mil EUR.

- Izabrali smo 13 objekata i uskoro potpisujemo ugovore. Cilj je da privučemo što više međunarodnih partnera i da što više ulažemo u Republiku Srpsku. Nastavićemo da radimo na tome - poručio je Vipotnik.

Kada je riječ o prošloj godini, Vipotnik je naveo da je, osim unapređenja stanja u zaštićenim područjima, najviše aktivnosti bilo na saniranju stanja u Nacionalnom parku Sutjeska.

- Deceniju unazad problemi su gurani pod tepih. Saosjećam sa ljudima koji štrajkuju i nemaju platu. Mnogo energije smo usmjerili na rješavanje problema. Podnesene su krivične prijave protiv odgovornih pojedinaca i bivših rukovodilaca - rekao je Vipotnik.

On je ukazao da je prihvaćen njegov zahtjev da se uradi vanredna finansijska revizija u NP Sutjeska, što bi trebalo da bude značajn korak ka rješavanju nagomilanih problema.

- Na taj način mislim da smo konačno odsjekli repove prošlosti i ubijeđen sam da će Sutjeska već u ovoj godini stati na stabilne noge i biti ono što je oduvijek trebao da bude - biser Republike Srpske - istakao je Vipotnik.

Ministar je rekao da je prošla godina bila puna izazova, ali i da je zadovoljan prvom godinom mandata, navodeći da je prioritet i dalje na brzoj realizaciji zahtjeva građana kao i unapređenju zakonodavnog okvira.

- Izdvojio bih donošenje Nacrta zakona o zaštiti prirode, što je veoma kompleksan zakon. Prošao je formu Nacrta u Narodnoj skupštini, a nakon toga i javne rasprave. Sada smo u fazi donošenja Prijedloga zakona - naveo je Vipotnik.

On je podsjetio da je donesen i Zakon o državnim stanovima nad kojim ne postoji stanarsko pravo, ističući da je na taj način riješen veliki problem u brojnim lokalnim zajednicama.

- Dodali smo još jednu kategoriju stanovništva koja može da stekne uslove za dobijanje ovakvih stanova. Osim toga donijeli smo i niz podzakonskih akata kada je riječ o zaštiti životne sredine. Stvorili smo uslove za uvođenje evro-kodova koji će unaprijediti standard gradnje - istakao je Vipotnik.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske istakao je da negativne posljedice klimatskih promjena godinama odnose ljudske živote i novac, a o saniranju posljedica i prevenciji bilo je riječi i krajem prošle godine na Konferenciji država članica Okvirne konvencije UN o promjeni klime u Dubaiju.

- Republika Srpska i BiH nemaju veliki uticaj na klimatske promjene, ali klimatske promjene itekako utiču na nas. Istraživanja Svjetske banke govore da su na ovim prostorima, posljednjih nekoliko godina, elekmentarne nepogode u direktnoj vezi sa negativnim posljedicama klimatskih promjena - naveo je Vipotnik.

On je dodao da je potrebno razvijati svijest o ovom problemu, jer je važna uloga svakog pojedinca u ublažavanju posljedica klimatskih promjena, te da se u saradnji sa međunarodnim organizacijama i najvećim svjetskim fondovima realizuju dva projekta vrijednosti preko milion dolara.

- Na dobrom smo putu da privučemo još sredstava za te svrhe - zaključio je Vipotnik.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Banja Luka

Bojan Vipotnik

skladištenje nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

Trgovska gora

energetska efikasnost

nacionalni park Sutjeska

Nacrta zakona o zaštiti prirode

Zakon o državnim stanovima

klimatske promjene