Elektro mreža u BiH pred kolapsom zbog obnovljivih izvora energije i priključaka solarnih panela

Samo na području Hercegovine u ovoj godini na mrežu je priključeno 80 solarnih elektrana i ukoliko se ovako nastavi, elektroprenosni sistem će se raspasti, jer ne može podnijeti priključak tolike količine energije.

- Mislim da se previše izdaju saglasnosti za obnovljive izvore energije budući da se energija balansiranja mora obezbijediti - rekao je Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji je i jedan od rukovodilaca u kompaniji Elektroprenos BiH.

On je, diskutujući u Narodnoj skupštini Republike Srpske, rekao da je nedavno Elektroprivreda BiH u Petrovcu izdala saglasnost na 50 megavata solarnih elektrana i da je očigledno da tolika energija ne može otići u prenosnu mrežu.

- Ta enormna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora može ugroziti elektroprenosni sistem i dovesti do raspada. To onda može dovesti u probleme i privredu i možemo mi govoriti kako imamo jeftinu struju, ali ako nemamo tu struju pola dana, to nije dobro - istakao je Mazalica navodeći primjer vjetroparkova izgrađenih na Velebitu, gdje, kako kaže, dalekovod Donji Lapac - Kulen Vakuf jedan dan ima 30 megavata, a drugi 90 megavata.

Inače, problem sa obnovljivim izvorima energije je nepredvidivost u proizvodnji, odnosno tzv. pikovi, koji se pojavljuju kada ima puno sunca ili vjetra i koji podrazumijevaju veliku proizvodnju energije koja opterećuje elektroprenosnu mrežu koja mora biti u balansu.

Elektrodistributivna mreža u BiH pravljena je u vrijeme kada su bile samo hidroelektrane i termoelektrane, čiji rad je predvidiv, odnosno tačno se zna koliko radi termoelektrana i kada radi hidroelektrana, što omogućava balansiranje proizvodnje i potrošnje i mrežu održava stabilnom.

O problemima sa obnovljivim izvorima energije nedavno je govorio i Radovan Višković, premijer Republike Srpske, koji je rekao da distributivna mreža u BiH, pa samim ti i u Republici Srpskoj, ne može podnijeti sve zahtjeve za izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana.

Višković je tada rekao da je u ovom trenutku interes investitora u Republici Srpskoj oko 3.000 megavata za solarnu energiju, oko 600 megavata za vodu i takođe 600 kilovata za vjetar te da nema šanse da tu količinu energije primi distributivna mreža.

- Prenosna mreža u budućem periodu nije spremna da primi toliku količinu energije, ne može prihvatiti sve koncesije i to znaju svi. Ono što treba država da uradi to je da prenosnu mrežu dovede u nivo da može prihvatiti što više ovih projekata iz sfere zelene energije - rekao je Višković.

On je tada rekao i da Republika Srpska, što se tiče do sada izdatih koncesija i projekata, ne može doći u probleme u smislu tužbi, jer su Nezavisni operator sistema i Državna regulatorna komisija za električnu energiju dali svim koncesionarima saglasnost na priključak na distributivnu mrežu i prenosnu mrežu.

- Mogu samo u probleme doći budući projekti, a buduće projekte Republika Srpska koncipira dok se ne napravi dogovor u ovoj zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina na način da u ugovorima za koncesiju stoji klauzula da je to obaveza investitora da obezbjedi priključak na mrežu. Ne želim napraviti nijedan pogrešan korak u smislu da dovedem u zabludu investitora da mu dam koncesiju i on to sagradi i kaže ja to ne mogu da priključim. U startu mu kažemo, ako želite da gradite, evo vam prostor, evo vam dozvole i saglasnosti, ali što se tiče priključka, to je vaša obaveza - rekao je Višković.

Podsjećanja radi, problemi sa distributivnom mrežom u Bosni i Hercegovini prisutni su već godinama, a postali su izraženi nakon sve većih investicija u obnovljive izvore energije. Uprkos tome, Elektroprenos BiH, kao kompanija koja, između ostalih, treba da vodi računa o mreži, uglavnom je pod blokadom i vrlo rijetko se postiže dogovor o investiranju.