Veliki turistički potencijal Istočne Hercegovine - Ruralni krajevi nude sve traženiju organsku proizvodnju

Veći gradovi u našoj zemlji nisu i ne bi trebali biti jedina turistička ponuda. Ruralni krajevi itekako imaju što ponuditi, posebno kada je riječ o organskoj proizvodnji hrane. Istočna Hercegovina u tome, na jedan način, prednjači. Staza sira i meda istočne Hercegovine projekt je održivog turizma u BiH i finansira ga USAID Turizam. Fokus je na Bileći, Gacku, Nevesinju, Berkovićima i Ljubinju.

Nevesinjsko selo Bratač uvršteno je u 14 najljepših sela u našoj zemlji zahvaljujući USAID-ovom projektu razvoja održivog turizma. Tamošnji mještani imaju mnogo planova, poput postavljanja panoa gdje bi bile označene sve seoske znamenitosti, ali i info pult.

- Već smo predali informacije o mještanima koji imaju kapacitet za prenoćišta, nedavno su bili neki geolozi i među njima jedan iz Brazila koji je pitao gdje ovdje može odsjesti i odmoriti se. Mislim da bismo od svega mogli napraviti jednu dobru priču - govori Slobodan Gušić, sudionik u projektu razvoja održivog turizma.

Bogata priroda i mir sve su traženiji kada je riječ o željama za kvalitetnim odmorom. No, kakav bi to odmor bio da nije dobre hrane. Nevesinjski kraj oduvijek je poznat po kvalitetnom kajmaku, ali i siru iz mijeha. Zato i ne čudi što se sir našao u projektu Staza sira i meda kako bi doprinijeli izgradnji buduće Slow food destinacije.

- Počelo je to prije dvadesetak godina. U početku je išlo polako dok se nisu stekle mušterije. Trenutno tog sira fali jer sve nas je manje koji ga proizvodimo. Imamo osam do deset krava - kaže Miroslav Glogovac, proizvođač sira iz Nevesinja.

Zasad sir plasiraju lokalno, ali i u Mostar, Čapljinu pa i u Dubrovnik, u susjednoj Hrvatskoj. Premda je sve manje radne snage, proizvođači sira vjeruju u uspjeh tim više jer raste zainteresiranost za ruralni turizam.

- Priroda je netaknuta, dolaze motoristi, biciklisti, imamo biciklističke rute, pješačke, ljekovito bilje. Mještani su među poznatijim proizvođačima krumpira, onda stročarstvo. Dakle, u selu može biti raznih vidova ruralnog turizma - navodi Gušić.

Važan segment u ponudi ovog kraja je, dakako, i med. Branimir Tamindžija pčelarstvom se bavi već 16 godina od kad se suočio s dijagnozom multiple skleroze. Kaže kako je potražnja velika budući da med ima i ljekovita svojstva, ali za sada nemaju dovoljne količine. Cilj je povećati proizvodnju, te dobiti prostor za obuku pčelara.

- Što se tiče projekta Slow food, dobili smo podršku u vidu dva stola i četiri klupe gdje možemo dočekati turiste na pčelinjaku kada dođu, da možemo sjesti i popiti piće, degustirati med, sir naših komšija. Dobili smo pčelinju opremu za naše goste koji dođu i uradit će nam etikete za pakovanje na teglama meda - ističe on.

Ovaj kraj ima turističkoga potencijala. Općina je to s najvećim brojem stećaka u bivšoj Jugoslaviji. Zanimljiva je i klima, mješavina kontinentalne i mediteranske, a nadmorska visina Nevesinju donosi epitet zračne banje. Da je tome tako govore i podaci da je autrijsko vojno zapovjedništvo u Nevesinje slalo svoje vojnike na rehabilitaciju i odmor, izvještava Federalna televizija.