Svjetska banka očekuje novo usporavanje ekonomskog rasta BiH

Svjetska banka (WB) očekuje usporavanje rasta realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine u ovoj godini na 2,5%, kako se rast privatne potrošnje bude prepolovio zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit izvoza bude dalje povećavao zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta BiH u Evropskoj uniji.

- U međuvremenu, inflatorni pritisak je krajem 2022. počeo popuštati, a i u 2023. se očekuje nastavak tog trenda. Ipak, projicira se da će inflacija u 2023. ostati na oko 5%, što je znatno iznad nivoa prije pandemije - napominju analitičari Svjetske banke u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan.

Uz konstataciju da je prošlogodišnja ekonomska aktivnost u BiH prevazišla očekivanja u smislu obima investicija i privatne potrošnje, u Izvještaju se podsjeća da se rast realnog proizvoda lani usporio na 4%, nakon snažnog oporavka u 2021. godini, kada je dostigao 7,4%.

Rast u 2022. predvodila su dva suprotna faktora – snažno povećanje domaće potražnje od 6,8%, zahvaljujući privatnoj potrošnji i povećanju javnih investicija, te negativan uticaj šoka uzrokovanog poremećajem uslova trgovine, na koji se nadovezuje uvoz za potrebe investicija.

Ukupan godišnji rast investicija od 18,4% u realnom smislu, dao je doprinos rastu realnog proizvoda od 4,9%. Javne investicije su uglavnom podržane infrastrukturnim radovima, potaknutim izborima održanim u oktobru 2022. godine, dok su se direktne strane investicije usporile u odnosu na prethodnu godinu.

Privatna potrošnja je doprinijela robusnom rastu domaće potražnje, povećavši se za 3,2% iako su u 2022. neto plate smanjene u realnom smislu za oko 1,4%, nakon rasta od oko 2,3% godinu ranije. Smanjenje realnih neto plata je kompenzirano većim doznakama, koje su povećane za 2,7% u realnom smislu, i korištenjem štednje domaćinstava, uglavnom dugoročne devizne štednje.

U međuvremenu, deficit izvoza je znatno povećao, s obzirom da je realni uvoz u 2022. povećan sa 20,5 na 25,5%. Istovremeno, izvoz je nastavio rasti, ali sporije nego u 2021. godini. Kao rezultat, vanjskotrgovinski deficit povećan je za 0,3% BDP-a, nakon smanjenja od samo 0,1% BDP-a u 2021.godini.

Industrijska proizvodnja u 2022. je usporila za 1,7%, nakon snažnog oporavka od ukupno 10% godinu ranije.

- Inflacija je u 2022. iznosila 14%, uz neproporcionalno veći uticaj na siromašnije. Nasuprot tome, u 2021. je iznosila 2% - sumira se u Izvještaju, uz pojašnjenje da je navedeni inflatorni skok uzrokovan prvenstveno poskupljenjem hrane za 22% i rastom cijena transporta za 26%. Kako opažaju WB analitičari, navedna poskupljenja su odraz šoka uzrokovanog otežanim uslovima trgovine, uz naglo povećanje cijena uvoznih prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, koji su uticali i na cijene ostalih proizvoda.

U dijelu Izvještaja posvećenom bh. tržištu rada, precizira se da je stopa nezaposlenosti smanjena i to uglavnom, zahvaljujući smanjenju stope učestvovanja na tržištu rada. Naime, prema Anketi radne snage za 2022. godinu, učešće na tržištu rada je smanjeno za 0,4 procentna poena, na 47,6%, što, kako se potcrtava, u potpunosti odražava smanjenje učešća žena na 35,7%.

Kada je, pak, riječ o bankarskom sektoru BiH, on se u Izvještaju ocjenjuje kao dobro kapitaliziran, a profitabilnost mu se dalje popravila u 2022. godini.

- Kvalitet aktive se dodatno popravio u odnosu na prethodne godine i period prije pandemije, uz pad omjera nenaplativih i ukupnih kredita na 4,9% na kraju trećeg kvartala 2022. godine, nakon što je u istom periodu godinu ranije iznosio 5,5%. Profitabilnost banaka istovremeno se popravila na 12,6%, uzimajući u obzir veći povrat kapitala za 1,4 procentna poena u poređenju s istim periodom prethodne godine - naglašava se u Izvještaju.

Osvrćući se na rast poreznih prihoda na krilima inflacije, WB analitičari ističu da je on više nego anuliran većom potrošnjom, te izražavaju očekivanje da će to rezultirati fiskalnim deficitom u 2022. od 1,0% BDP-a, pritom poređenja radi navodeći da je taj deficit u 2021 iznosio 0,3%, a u 2020.godini 5,2% BDP-a.

- Rashodi su u 2022. bili vođeni socijalnim mjerama za ublažavanje uticaja inflacije na domaćinstva i predizbornom potrošnjom, uključujući povećanje penzija i plata, kao i većim kapitalnim rashodima, koji su pomogli poticanju rasta BDP-a. Ipak, javni dug ostaje održiv na nivou oko 35% BDP-a - rezimira se u Izvještaju.

S druge strane, u komentaru povećanja deficita tekućeg računa u 2022. na 5,2%, konstatira se da je rast vanjskog deficita uzrokovan obimom uvoza za potrebe investicija, u kombinaciji s pogoršanjem uslova trgovine. Kako se naglašava, veći obim uvoza i relativno veće povećanje uvoznih cijena od cijena izvoznih roba, pogoršano ruskom agresijom na Ukrajinu, rezultiralo je povećanjem vanjskotrgovinskog deficita sa 13,2 na 16,5% BDP-a.

- Povećani vanjskotrgovinski deficit je dijelom kompenziran većim suficitom trgovine uslugama (9,3% BDP-a), kao rezultat povećanja priliva od turizma i značajnog priliva doznaka (9,2% BDP-a). Značajno manji odliv investicionog prihoda je također pomogao ograničavanju daljeg povećanja deficita tekućeg računa.

Potrebe za vanjskim finansiranjem, usklađene za priliv na kapitalnom računu od 0,8% BDP-a, stoga su u 2022. iznosile 4,4% BDP-a.

Neto priliv direktnih stranih investicija ukupno je iznosio 2,9% BDP-a i bio je veći u odnosu na onaj iz 2021. godine. Direktne strane investicije pokrile su više od polovine vanjskog deficita u 2022. godini, a vanjsko zaduživanje od strane vlada i privatnog sektora, zajedno s korištenjem rezervi, više je nego kompenziralo neto odliv iz portfelja i pomoglo finansiranju preostalih potreba za vanjskim sredstvima - zaključuje se u Izvještaju.

Argumentirajući projekciju usporavanja rasta realnog BDP-a naše zemlje u 2023. na 2,5%, kako se rast privatne potražnje bude usporavao kao posljedica smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit neto izvoza bude povećavao zbog slabog rasta glavnih izvoznih tržišta, WB analitičari procjenjuju da će investicije u energetsku i transportnu infrastrukturu doprinijeti poticanju rasta, iako ne u istoj mjeri kao u 2021 i 2022. godini, te da će se pažnja kreatora ekonomske politike preusmjeriti na program strukturnih reformi potrebnih za pristupanje EU.

- Očekuje se da će se u 2023. nastaviti smanjivanje inflatornog pritiska. Ipak, projekcije navode da će inflacija u 2023. ostati povišena, na oko pet posto, što je znatno iznad predpandemijskih nivoa. Bez daljih vanjskih šokova, očekuje se da će se inflacija tokom perioda 2024. – 2025. stabilizirati na oko 2%, kolika je bila prije pandemije.

Pod pretpostavkom stabilizacije tržišta, do 2025. se očekuje smanjenje deficita tekućeg računa na 4%. Očekuje se da će do smanjenja vanjskog deficita doći zahvaljujući postepenom poboljšanju uslova trgovine nakon šoka u 2022. godini, što će smanjiti vanjskotrgovinski deficit. Također se očekuje da će se razboritom fiskalnom politikom poboljšati stanje na vanjskom računu. Do 2025. se očekuje povratak u fiskalni suficit.

U 2023. godini, plaćanje većeg iznosa kamata i povećanje penzija dijelom će anulirati prestanak predizborne potrošnje i jednokratnih rashoda, koji su nastali kao odgovor na šokove cijena. Ako ne bude daljih šokova, projicira se da će u 2025. fiskalni suficit preći 1%, a primarni suficit 2,1% BDP-a. To će pomoći da se nivo javnog i javno garantiranog duga zadrži ispod 35% - prognoze su Svjetske banke, koje su uvjetovane brojnim rizicima, s obzirom da se ne nazire kraj ruske invazije na Ukrajinu, pa se očekuje nastavak neizvjesnosti na globalnom planu, a naročito u Evropi.

- Produženi efekti rata bi mogli imati negativan uticaj na zbirnu potražnju, zbog smanjenog povjerenja potrošača i poslovnih subjekata. Pored toga, neizvjesnosti u vezi s ratom mogu smanjiti izglede za oporavak u EU, negativno uticati na strane investicije i potražnju za izvozom iz BiH, osim za izvozom energije. Negativna kretanja na tržištu rada u EU mogu ograničiti priliv doznaka, koje su bitne za privatnu potrošnju. Konačno, prenošenje geopolitičkih previranja može dalje povećati domaće političke tenzije, što ima negativan uticaj na toliko potrebne strukturne reforme - upozoravaju iz Svjetske banke.

Rast ekonomija Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Pokrajine Kosovo, Sjeverne Makedonije i Srbije premašio je nivoe zabilježene prije izbijanja pandemije, uprkos posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, višim cijenama energenata i hrane, nepovoljnim vremenskim prilikama, pooštrenim uslovima finansiranja i značajnoj neizvjesnosti.

Izgledi za zapadni Balkan i dalje su nepovoljniji, a očekuje se usporavanje rasta BDP-a u 2023. na 2,6%, čemu će prvenstveno doprinjeti privatna potrošnja, izvoz i u pojedinim zemljama, javne investicije.

Inflacija je na zapadnom Balkanu u 2022. zabilježila najviši nivo u prethodne dvije decenije, a pritisci na cijene ostali su povišeni i početkom 2023. godini.

Uprkos rastu zaposlenosti, tempo otvaranja novih radnih mjesta usporio se u drugoj polovini 2022. širom zapadnog Balkana. Zaposlenost je najviše opala u sektorima poljoprivrede i javne uprave, ali je usporavanje zabilježeno i u industriji i sektoru usluga. Stopa zaposlenosti dostigla je u septembru 2022. historijski najvišu vrijednost od 47%, nakon čega je počela opadati.

Srednjoročni izgledi za zapadni Balkan i dalje su pozitivni, iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i otklanjanje ključnih strukturnih izazova.

Jedina oblast u kojoj ulaganja mogu ostvariti značajne ekonomske rezultate na zapadnom Balkanu, jeste energetska efikasnost. Čak i samo umjereno povećanje energetske efikasnosti privrede dovelo bi do velikih ušteda u emisijama gasova sa efektom staklene bašte nastalih proizvodnjom energije, povećalo dobit preduzeća, imalo značajne pozitivne efekte po društvo i pomoglo da se potrošači zaštite od budućih šokova koje može izazvati rast cijena električne energije i gasa - navodi se u proljetnom Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan.