MMF: BiH će 2024. imati veći rast BDP-a od zemalja Zapada

Prema procjenama MMF-a, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Bosni i Hercegovini ove će godine iznositi svega 2%, dok će inflacija biti 6%.

Međunarodni monetarni fond objavio je ovoga mjeseca procjenu realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) za sljedeću godinu, a agencija Pixsell infografiku tih procjena. U odnosu na ostale zemlje, procjene za Bosnu i Hercegovinu izgledaju prilično optimistično, piše Večernji list BiH.

Naime, Međunarodni monetarni fond je za Bosnu i Hercegovinu procijenio da će realni BDP u 2024. godini biti 3%. Isti realni BDP u sljedećoj godini procjenjuje se i za Srbiju te Crnu Goru, dok za Hrvatsku on iznosi 2,3%, a Sloveniju 2,1%. Za zemlje Zapada procjene su lošije, pa tako za Njemačku iznose 1,1%, Švicarsku 1,8%, Belgiju 1,1%. Najveći rast BDP-a Međunarodni monetarni fond procjenjuje za Irsku - 4%, a tek su nešto lošije procjene za Sjevernu Makedoniju - 3,6%. Najlošije stoji Italija s realnim rastom BDP-a u 2024. godini od tek 0,8%.

Alina Iancu, voditeljica Misije za Bosnu i Hercegovinu u sjedištu MMF-a u Vašingtonu, opisala je pred novinarima takvu inflaciju neugodno visokom, a projektirani rast bruto društvenog proizvoda iznimno niskim za potrebe zemlje.

Srednjoročne prognoze rasta BDP-a su na razini od, također, skromnih 3%, što u MMF-u, također, smatraju apsolutno nedovoljnim.

Upozorila je kako su rizici za Bosnu i Hercegovinu vrlo izraženi, posebice zbog naglog usporavanja ekonomskih aktivnosti u Europi, ali i zbog jačanja političkih napetosti u samoj zemlji te sve izraženijih financijskih rizika.

Predstavljajući 23. redovito ekonomsko izvješće za Balkan, viša ekonomistica Svjetske banke Sandra Hlivnjak rekla je u travnju u Sarajevu kako je krajem 2022. godine usporen ekonomski rast u BiH te da je taj trend nastavljen i početkom ove godine.

- Usporeno je kreiranje radnih mjesta s obzirom na to da nezaposlenost mladih iznosi visokih 28,5%. U ovoj godini očekuje se usporavanje rasta realnog proizvoda s 4% iz prošle godine na 2,5%, uz mogućnost daljnje revizije, sve zbog usporavanja privatne potrošnje i daljnjeg povećanja trgovinskog deficita zbog očekivanog slabijeg rasta u Europskoj uniji - rekla je Hlivnjak.

Prema njezinim riječima, inflacija, koja je u Bosni i Hercegovini prošle godine u prosjeku iznosila 14%, a u 2021. godini 2%, počela je usporavati u ovoj godini, ali je i dalje povišena, dok je evidentno i povećanje deficita tekućeg računa platne bilance u prošloj godini od 5,2%.

Podsjetimo, Svjetska banka je u januaru objavila izvješće o globalnoj recesiji prouzročenoj ratom u Ukrajini, a tu se mogu pronaći i podaci za Bosnu i Hercegovinu. U izvješću se osvrnulo na realnu ekonomsku sliku, ali su iznesene i prognoze te pretpostavke za sljedeće razdoblje. Politolog Jasmin Mujanović je na osnovi tog izvješća izvukao ohrabrujuću statistiku za BiH.

- Prema Svjetskoj banci, unatoč svim političkim nevoljama, Bosna i Hercegovina je u 2022. godini imala veći rast BDP-a od Albanije, Bugarske, Srbije i Sjeverne Makedonije. Očekuje se da će 2023. njegov rast, među ostalima, nadmašiti Hrvatsku, Mađarsku i Poljsku - napisao je na Twitteru Mujanović. Inače, nominalni bruto domaći proizvod (BDP) u Bosni i Hercegovini je u 2021. godini iznosio 38,6 mlrd KM i u odnosu na 2020. godinu nominalno je veći za 12,8%, dok je realni rast iznosio 7,5%.

Kada govorimo o budućnosti ekonomije u BiH, možemo govoriti o pretpostavkama, uzimajući u obzir brojne čimbenike koji će utjecati na BDP. Među ostalima, možemo govoriti i o ratu u Ukrajini, koji ima enorman utjecaj na Europu, pa samim time i Bosnu i Hercegovinu.