Izvoz iz BiH u prvom kvartalu ove godine 4,4 mlrd KM

Izvoz robe iz BiH u inostranstvo u prvom kvartalu ove godine iznosio je 4,4 mlrd KM i veći je za 2,5% u odnosu na isti period lani, što je prema riječima privrednika ohrabrujući pokazatelj nastavka pozitivnih trendova razvoja u neizvjesnim ekonomskim uslovima.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u prvom kvartalu ove godine, istovremeno s rastom izvoza skočio je i uvoz koji je iznosio 6,542 mlrd KM što je za 3,8% više u odnosu na godinu ranije.

- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 67,2%, dok je spoljnotrgovinski deficit bio 2,142 mlrd KM - objavila je Agencija za statistiku BiH.

Izvoz u zemlje EU u prvom kvartalu iznosio je 3,252 mlrd KM, što je za 2,3% više u odnosu na isti period prošle godine, a uvoz 3,89 mlrd KM, što je više za 10,2%.

Daleko bolje rezultate u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH je ostvarila sa zemljama CEFTA gdje je izvoz u prvom tromjesečju iznosio 835 mil KM, što je za 3,9% više u odnosu na isti period 2022. godine, dok je uvoz istovremeno smanjen za 4,7%.

Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić kaže za Glas da se pozitivni trendovi, koji su obilježili prošlu godinu, nastavljaju i ove.

- Tokom 2022. godine parametri uvoza i izvoza bili su daleko veći nego u 2021. zbog čega je važno da sada imamo još bolje razvojne rezultate. To je posebno značajno jer je u pitanju prvi kvartal budući da su januar i februar "mrtvi" mjeseci s najmanjim obimom spoljnotrgovinske razmjene. Podaci su posebno ohrabrujući jer je privreda Srpske, BiH pa i Evropske unije u neizvjesnoj situaciji, narudžbe nisu na konstantnom nivou - kazuje Ćorić.

Kada su u pitanju ostvareni rezultati sa zemljama CEFTA, Ćorić kaže da je Srbija glavni spoljnotrgovinski partner BiH odakle na naše tržište stiže najviše robe široke potrošnje.

- Budući da je uvoz smanjen smatram da je došlo do pada potražnje za robom široke potrošnje koja je usljed visoke inflacije drastično poskupjela i to platežna moć stanovništva ne može ispratiti pa su samim tim potrebe za uvozom smanjene - objašnjava Ćorić.

Ekonomista Marko Đogo ističe da su inflacija i lanci snabdijevanja unazad dvije godine dominantne sile koje oblikuju kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

- Razlika u stopi inflacije je ta koja determiniše agregatnu tražnju i ona je generalno viša u zemljama CEFTA, a niža u razvijenim državama što dovodi do toga da nam pokrivenost uvoza izvozom pada spram razvijenih zemljama, a raste spram onim manje razvijenih. Tamo gđe je viša inostrana inflacija od domaće, imamo podsticaj da masovnije izvozimo jer smo cjenovno konkurentniji - pojasnio je Đogo.

Dodao je da je spoljnotrgovinski deficit opadajući problem.

- Kako se zemlja razvija tako raste i pokrivenost uvoza izvozom. Sve zemlje EU neposredno prije ili nakon ulaska u Uniju postigle su punu pokrivenost i to vjerovatno očekuje BiH. Koliko god se ekonomska situacija činila komplikovanom iz godine u godinu živimo sve bolje a domaća privreda, iako još slaba, postaje sve konkurentnija - naveo je Đogo.

Pero Ćorić kaže da je jedan od načina da se smanji spoljnotrgovinski deficit kupovina domaćih proizvoda.

- Treba težiti situaciji da ne uvozimo proizvode koje imamo svoje i da prilikom kupovine olako ne posežemo za uvoznom robom koja je često slabijeg kvaliteta, a skuplja. Ako budemo više cijenili svoje pomoći ćemo državi i privredi koja bi se osposobila i ohrabrila za osvajanje novih tržišta, čime bi i spoljnotrgovinski deficit bio manji - kazao je Ćorić.