Očekuje se smanjena likvidnost privrede u 2023. - Suzbijanje cijena robe široke potrošnje jedan od glavnih zadataka

- Spoljnotrgovinski deficit Srpske je za deset mjeseci ove godine povećan za skoro 47 odsto, što je posljedica velike inflacije, gdje su najveća povećanja cijena bila kod proizvoda široke potrošnje i prehrambenoj industriji. Cijene robe široke potrošnje se manifestuju na najšire slojeve stanovništva - rekao je Ćorić tokom novogodišnjeg prijema za novinare.

On je ocijenio da će najavljeni pad privredne aktivnosti u zemljama EU koje su najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Srpskoj imati uticaja na spoljnotrgovinsku razmjenu, s obzirom na to da je EU generalno najveći spoljnotrgovinski partner Srpske i prerađivačka industrija Srpske je značajno oslonjena na te zemlje.

Ćorić je naglasio da je potrebno sagledati kako da se negativna kretanja u EU ne preliju u stoodstotnom iznosu na Srpsku.

- Ova godina bila je teška i bila je godina energetske, pa i ekonomske krize. U doba pandemije virusa korona vidjeli smo da su energija i hrana dva strateška područja i Srpska ima potencijale u tim oblastima - naveo je Ćorić.

On je rekao da je Srpska energetski nezavisna i da to treba održati, dodajući da je Vlada Srpske povećanjem agrarnog fonda imala u vidu da osnaži poljoprivrednu proizvodnju, kao i da je potrebno osnažiti prerađivačku industriju.

Predsjednik banjalučke područne Privredne komore Goran Račić rekao je da Srpska ima malo učešće prerađivačke industrije u strukturi bruto domaćeg proizvoda (BDP) koje se kreće oko 12,5 odsto, što je duplo manje u odnosu na razvijene zemlje, koje se lakše bore sa inflacijom upravo zbog značajnijeg učešća prerađivačke industrije u BDP-u.

On je dodao da Srpska ima visoko učešće poljoprivrede u strukturi BDP-a od oko 9,5 odsto i da sve to govori da je Srpska zemlja se baznom industrijom, zbog čega će jedan od ciljeva Privredne komore biti rad na povećanju investicija u prerađivačku industriju.