Ribarstvo u raljama visokih troškova i klimatskih promjena

Uvoz ribe i ribljih prerađevina u BiH lani je za oko 32 mil KM bio veći u odnosu na godinu ranije, a razlog za taj skok je, tvrde proizvođači, desetkovana proizvodnja šarana kod nas i u Evropi, navodeći da je kompletan sektor u raljama divljanja cijena repromaterijala, ali i klimatskih promjena.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do decembra prošle godine iz zemlje je izvezeno ribe i ribljih prerađevina u vrijednosti od 56,6 mil KM, dok je uvoz premašio 107,7 mil KM. Godinu ranije iz zemlje je izvezeno 50,5 mil KM ove robe, a uvoz je iznosio 75,8 mili KM.

Direktor kompanije Tropic ribarstvo Zoran Tepić objašnjava da, kada je u pitanju svježa riba, glavni razlog rasta uvoza je taj što je i u RS i FBiH već godinama drastično smanjena proizvodnja šaranskih vrsta ribe. Kada je u pitanju pastrmka, tvrdi da je situacija znatno bolja.

- U našoj kompaniji primarna proizvodnja lani je rasla. Proizveli smo oko 2.000 tona kalifornijske pastrmke i 65% izvezli jer tržište BiH ne može apsorbovati ukupnu domaću proizvodnju te vrste ribe. Glavna tržišta su nam Srbija, Hrvatska, Slovenija i Italija - rekao je Tepić za Glas.

Dodao je da su proizvodnju prošle godine pratili brojni problemi.

- U pogledu nabavke sirovine, dostupnosti i cijene situacija je bila teška i izazovna. Riblja hrana koju nabavljamo iz zemalja EU poskupjela je iznad 50%, a taj rast nije pratila cijena finalnog proizvoda. Pastrmka je lani poskupjela između 18 i 20%, pratili smo nivo inflacije, a ne realne troškove jer bi to bio veliki udar na potrošače. Ove godine očekujemo dodatno poskupljenje od oko 10% kako bismo opstali - rekao je Tepić i dodao da kilogram neočišćene pastrmke u maloprodaji košta 9 KM, a očišćene između 12 i 13 KM.

Direktor kompanije Butreks ribarstvo Veljko Buđen navodi da je i lanjska suša negativno uticala na proizvodnju.

- Vodostaji rijeka su bili niski, riba se nije hranila na adekvatan način, sve je uticalo da je bude manje. Generalno gledano, klima se znatno promijenila. Temperatura vode je za nekoliko stepeni porasla u odnosu na prije deceniju. U ribnjacima sam 2020. godine imao havariju, izgubio mlađ, tako da sam lani uspio izvesti tek 400 tona pastrmke u Srbiju i Crnu Goru, a 2019. godine izvozio sam do 700 tona - objašnjava Buđen.

Ribarstvo Marjanović iz Dervente je među rijetkima u BiH koji se bave proizvodnjom šarana, a prate ih problemi kao i proizvođače pastrmke.

- Šaran u veleprodaji košta 11, 12 KM po kilogramu, a u maloprodaji oko 14 KM. Ta cijena je dokaz velike tražnje, a male ponude, odnosno proizvodnje. Prošlu godinu su obilježili problemi sa vodom, sušom, skupom hranom, a tako je bilo i u Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj, Češkoj. Mi snabdijevamo isključivo domaće tržište i čini mi se da niko iz BiH ne izvozi šarana jer nemamo dovoljne količine ni za naše potrošače - rekao je direktor Ribarstva Marjanović Staniša Marjanović navodeći da je nerealno očekivati da dođe do dodatnog poskupljenja šarana jer su, kako kaže, i sadašnje cijene previsoke za standard građana BiH.

Proizvođači u Srpskoj žale se i na male podsticaje.

- Za primarnu proizvodnju podsticaji po kilogramu proizvedene i prodate ribe iznosili su 0,50 KM, s tim da je limit po jednoj kompaniji bio 75.000 KM. I to je dobro za male proizvođače, koji uzgoje do 150 tona ribe godišnje, ali mi koji proizvodimo po nekoliko hiljada, dobijemo svega nekoliko feninga podsticaja, za razliku od kolega iz FBiH koji imaju više od 1 KM po kilogramu. Samim tim imamo nelojalnu konkurenciju u zemlji - rekao je Zoran Tepić.