Inflacija i kriza strane investicije u BiH skratile za 250 mil KM

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH direktne strane investicije u BiH u šest mjeseci ove godine su iznosile 512,4 mil KM ili 262 mil EUR, rečeno je Nezavisnim u Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA).

U istom periodu prošle godine direktne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu su iznosile oko 766 mil KM.

Kako su naveli iz FIPA, u prvih šest mjeseci 2022. godine zemlje s najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su Švajcarska (95,7 mil KM), Austrija (86,7 mil KM), Velika Britanija (77,4 miliona), Slovenija (71,9 miliona) i Njemačka (65,3 mil KM). Značajna povećanja kapitala registrovale su i Srbija (37,3 mil KM), Turska (26,2 mil KM) i Italija (22,6 mil KM).

- Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u 2021. godini u Bosni i Hercegovini iznose 971,2 mil KM ili 496,6 mil EUR i veća su u odnosu na prethodnu godinu za 32% - kazali su iz Agencije.

Dodali su da su zemlje koje su najviše investirale prošle godine u BiH bile Švajcarska (210,8 mil KM), Turska (147 mil KM) i Velika Britanija (126,1 mil KM).

- Zemlje koje slijede su registrovale značajnija povećanja kapitala u 2021. godini, preko 50 mil KM, i to Austrija (96,1 mil KM), Hrvatska (82 mil KM), Srbija (79,5 mil KM), Njemačka (76,9 mil KM), Slovenija (70,7 mil KM) i Italija (58,7 mil KM) - rekli su iz FIPA.

Posmatrano po djelatnostima, najviše stranih investicija u 2021. je bilo za trgovinu na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) 172,9 mil KM, pa slijedi proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme 114,1 mil KM i proizvodnja baznih metala 102,7 mil KM.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da je jedan od razloga ovako niskih direktnih stranih investicija politička nestabilnost u BiH.

- Ovaj pad pokazuje samo dalji trend urušavanja zainteresovanosti stranih investitora za ulaganje u BiH. Pored političke nestabilnosti, tu su i drugi problemi za otežane uslove rada i poslovanja kao što su visoke stope inflacije. Činjenica je da samo po doznakama iz inostranstva koje naša dijaspora šalje svojim porodicama između tri i četiri milijarde KM na godišnjem nivou, što pokazuje kako direktne strane investicije i nisu toliko bitne za privredu BiH. Tu su i razlozi kao što su pretjerano opterećenje na zaposlene radnike, poreski i velika prisutnost neporeskih davanja, razne vrste taksi, dozvola, doznaka koje ne postoje u okruženju. Što se tiče parafiskalnih nameta, BiH ih ima duplo više nego Hrvatska, a tri puta više nego Srbija - objašnjava Stanić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, istakao je da je, prema njegovom mišljenju, pad još veći nego što brojke pokazuju.

- Ovih 500 mil KM je mnogo manje nego što je 500 mil KM bilo prošle godine. Ako uzmemo u obzir inflaciju koju smo imali i pad vrijednosti konvertibilne marke zbog pada evra, onda je ovaj pad još veći. Uzroci definitivno jesu veći u ekonomskoj krizi, jer oni koji ulažu iz EU koja je takođe u krizi, ustručavaju se od vanjskih ulaganja i fokusiraju se na svoje zemlje. Činjenica je da, i ako se odluče na ulaganja, Bosna i Hercegovina im neće biti prvi izbor jer nije najpovoljnije tržište - zaključio je Gavran.