U svijetu se gradi 59 novih nuklearnih reaktora

Nuklearna energija je ponovo u centru pažnje jer države širom svijeta ubrzano žele da dopune svoje "energetske miksove" obnovljivim izvorima energije u trenucima neizvjesnosti snabdijevanja gorivima, prije svega prirodnim gasom, usljed rata u Ukrajini.

Čini se da nuklearni lobi u 21. vijeku nikad nije bio aktivniji. Nakon katastrofe nuklearne centrale u japanskoj Fukušimi 2011. godine došlo je do decenije smanjivanja ili obustavljanja rada nuklearki u svijetu. Međutim, nedavni pritisak da se pređe na čiste izvore energije i pomenuta kriza u Evropi ponovo oživljavaju industriju u nekoliko velikih zemalja koje grade nove reaktore, dok druge ponovo pokreću ili proširuju stare.

Prema podacima Svjetske nuklearne asocijacije, zaključno sa julom ove godine vodeća zemlja po nuklearnom kapacitetu u izgradnji je Kina, a na čitavoj planeti u toku je gradnja 59 novih reaktora.

U ovom trenutku Kina gradi čak 21 novi nuklearni reaktor, među kojima i prvi modularni reaktor za komercijalnu upotrebu, koji se kao jedna od opcija dosta prošle dvije godine pominjao i u Srbiji. Ukupan kapacitet kineskih novih reaktora biće 23.511 megavata (MW).

Indija je na drugom mjestu sa osam novih reaktora, dok su Turci na trećem sa četiri. Slijedi Južna Koreja sa tri, koliko upravo gradi i Rusija. Međutim, dva nova britanska reaktora imaće veću ukupnu instalisanu snagu od tri ruska.

Amerikanci, Saudijci i Japanci takođe grade po dva nova nuklearna reaktora.

U svijetu radi oko 440 nuklearnih reaktora koji proizvode približno 10% ukupno potrošene električne energije u svijetu godišnje. Njihov kapacitet je oko 390 GW i oni se nalaze u 32 zemlje.

Najviše ih je u Sjedinjenim Američkim Državama, čak 93, ukupnog kapaciteta 95.523 MW. Francuzi su na drugom mestu sa 56 reaktora objedinjenog kapaciteta 61.370 MW. Slijede Kina sa 53 reaktora, Rusija sa 37 i Japan sa 33, ali su u ovoj zemlji tek tri reaktora operativna od incidenta u Fukušimi.

U SAD, 93 reaktora proizvode više od 30% svetske nuklearne energije, odnosno više nego bilo koja druga nacija. U Francuskoj, nuklearne elektrane su glavni izvor energije, čineći 70 odsto nacionalne godišnje proizvodnje električne energije.

Kineska nuklearna industrija se brzo proširila tokom poslednje decenije. Broj reaktora u Kini skočio je sa 13 u 2010. godini na 53 u prošloj, praćen otprilike petostrukim povećanjem kapaciteta nuklearne proizvodnje.

Kinesko oslanjanje na nuklearnu energiju raste što se privreda ove zemlje više udaljava od uglja. Sa 21 reaktorom u izgradnji, Kina bi trebalo da proširi svoj nuklearni kapacitet za više od 40 odsto pre 2030. godine, a između ostalog gradi i prvi svetski komercijalni mali modularni reaktor (SMR), koji će imati kapacitet da napaja više od 500.000 domaćinstava godišnje, piše Svjetska agencija za atomsku energiju (IAEA), a prenosi Visual Capitalist.

Kinu iz daleka prati Indija, sa osam reaktora u izgradnji koji će skoro udvostručiti njen proizvodni kapacitet. Dok se svi reaktori danas pokreću uranijumom, Indija ima ambiciozan plan da razvije reaktor sa torijumskim gorivom kako bi iskoristila svoje ogromne resurse torijuma, nefisijskog radioaktivnog materijala sa potencijalom da se koristi kao nuklearno gorivo.

U međuvremenu, Turska gradi četiri reaktora, uključujući i svoj prvi operativni reaktor, za koji se očekuje da će biti pušten u rad 2023. godine.