NavMenu

WISE: Nuklearna energija nije rješenje za Srbiju

Izvor: Tanjug Petak, 03.12.2021. 12:36
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: PIxabay.com/wostemme)Ilustracija
Budućnost Srbije se zasniva na većoj energetskoj efikasnosti, ogromnom obnovljivom potencijalu i prelasku na održive industrijske prakse u oblasti poljoprivrede i mobilnosti, a ne u nuklearnoj energiji, ocijenio je u četvrtak viši stručnjak za nuklearnu energiju i energetsku politiku Jan Haverkamp iz Svjetskog informativnog servisa za energiju (WISE).

On je na onlajn konferenciji "Nuklearna sigurnost danas", u organizaciji Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbjednost Srbije (SRBATOM), rekao da postoji namjera uvođenja novih vidova energije u Srbiji, ali da izgradnja sopstvenih kapaciteta suočava zemlju sa problemima koji postoje u Mađarskoj i Rumuniji.

Kako je naveo, Srbija gleda na projekat Paks II u Mađarskoj, moguće planove za male nuklearne reaktore u Rumuniji ili čak sopstveni nuklearni kapacitet.

- Paks II je kontroverzna nuklearna energija i po svemu sudeći ne može da priloži svu dokumentaciju kako bi dobili zeleno svjetlo za izgradnju. Planovi Rumunije za uvođenje malih modularnih reaktora prate propale pokušaje da se završe blokovi 3 i 4 nuklearne elektrane Černavoda uz evropsku ili kinesku pomoć - rekao je Haverkamp.

Naveo je da nuklearna energija nije rješenje za budućnost i da je nuklearna industrija u opadanju, da je u EU 105 nuklearnih reaktora, a 114 van Evrope, od kojih će, kako procijenjuje, 57 vjerovatno biti zatvoreno u narednim decenijama.

Haverkamp, takođe, smatra da nuklearne industrije neće biti od pomoći u rješavanju klimatskih promjena i da bi, ako nuklearna industrija želi da udvostruči kapacitete u Evropi do 2050. godine, morala da instalira 190 novih velikih nuklearnih reaktora u narednih 29 godina.

Taj scenario je, dodao je, malo vjerovatan i pokrio bi svega 20% emisija gasova koji dovode do efekta staklene bašte, a koji nastaju usljed proizvodnje električne energije.
'
- Za izgradnju bi bilo potrebno gotovo hiljadu milijardi evra kapitalnih investicija. Nuklearne elektrane i nuklearna anergija su isuviše mali, zakasnjeli i preskupi doprinos klimatskoj politici - kaže Haverkamp.

Predstavnik Svjetske nuklearne asocijacije (WNA) Džonatan Kob ukazao je da danas 441 reaktor radi u više od 30 zemalja, a da je 56 u fazi izgradnje, kao i da se iz nuklearnoih kapaciteta obezbjeđuje više od 10% svjetskih potreba za električnom energijom.

To se, kako kaže, postiže uz veoma nisku emisiju gasova koji doprinose efektu staklene bašte.

- Nijedan oblik proizvodnje električne energije, bilo nuklearni, solarni ili na vjetar, nije potpuno bez emisije gasova, a upotreba nuklearne energije je i dalje najbliža onoj koja je bez emisije ugljenika - rekao je Kob.

Kao još jednu prednost nuklearne energije naveo je to što obezbjeđuje pouzdaniju proizvodnju električne energije nego u slučaju drugih niskougljenčnih opcija.

- Iako vjetroturbina zavisi od jačine vjetra, a solarni panel od količine sunčeve svjetlosti, jasno je da će širok spektar izvora za proizvodnju električne energije biti potreban kako bi se čista energija i ostvarila. Upravo će nuklearna energija imati značajnu ulogu u tome - smatra Kob.

Dodao je u ovoj godini oko 60% električne energije došlo iz čistih niskougljeničnih izvora, a da je nuklearna energija obezbijedila više od 25% električne energije u Evropi.

Kob je iznjeo i podatak da od zagađenosti vazduha, koja potiče od termoelektrana, u svjetu godišnje umre više od 800.000 ljudi i naglasio da je neophodno da se pređe sa različitih vidova sagorevanja ugljenika na upotrebu nuklearne energije, hidroenergije, solarne i energije vjetra.

Na konferenciji je govorio i direktor SRBATOM-a Slađan Velinov koji je kazao da Direktorat kroz mehanizme saradnje sa Evropskom komisijom i Međunarodnom agencijom za atomsku energiju ulaže značajne napore da podigne nivo spremnosti za djelovanje u slučaju vanrednog nuklearnog događaja.

Podsjetio je su Direktorat i druge institucije u Srbiji učestvovali na međunarodnoj vežbi ConvEx-3, na kojoj je simuliran akcident na nuklerarnoj elektrani u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

- Rezultati ove vježbe pokazali su da je naša država raspolaže adekvatnim mjerama za odgovor u slučaju jednog takvog događaja bilo gdje u svijetu - rekao je Velinov.

Konferencija "Nuklearna sigurnost danas" organizuje se treću godinu zaredom sa ciljem da pruži više informacija o nuklearnoj energiji i nuklearnim tehnologijama.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.