Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Izvoz bijelog luka 345 puta manji od uvoza - Za uzgajanje ove kulture potrebno dosta truda
Komentari
(Foto: Ashlyn Ciara/Unsplash)
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH vrijednost uvezenog bijelog luka u prvom polugodištu iznosila je 494.000 KM. Najviše ga je stiglo iz Albanije i to 53.239 kilograma, u vrijednosti od 166.414 KM. Osim albanskog bijelog luka, na rafovima prodavnica nalazi se i onaj iz Egipta, Kine, Turske, Španije, Francuske, Italije i Srbije. U istom periodu lani BiH je uvezla 173.340 kilograma bijelog luka u vrijednosti 455.542 marke.
Kada je riječ o izvozu, podaci UIO pokazuju da je BiH u inostranstvo ove godine plasirala 563 kilograma bijelog luka u vrijednosti od 2.664 marke. Najveći dio toga izvezen je u Švedsku, a potom u Crnu Goru.
Proizvođači u Srpskoj kažu da je za uzgajanje ove kulture potrebno dosta truda, ali i ulaganja te da skoro sav rod završi na domaćim trpezama.
Petar Šolak iz Banjaluke, koji se na porodičnom imanju u Gerzovu kod Mrkonjić Grada već nekoliko godina bavi organskim uzgojem bijelog luka, za Glas Srpske kaže da je ovo veoma dobra godina za proizvođače ove kulture.
- U odnosu na prošlu godinu ova je bolja za oko 30 do 40%, jer je lani rod podbacio i to ne toliko zbog suše, nego zbog kiše koja je padala u jesen, kad je vrijeme sadnje - kazao je Šolak.
Dodao je da organski bijeli luk sadi na površini od četiri dunuma te da razmišlja i o većim količinama, ali problem predstavlja nedostatak radne snage.
Osim rodom Šolak je zadovoljan i potražnjom.
- S obzirom na sva poskupljenja, cijena luka ove godine bi mogla ići gore čak i za 30%, ali sam odlučio da ga i dalje prodajem za 10 KM po kilogramu - rekao je Šolak.
Olakšavajuća okolnost je, kako kaže, to što ima svoje sjeme, koje ostavlja svake godine.
- Luk ne tretiramo ničim vještačkim, samo prije sadnje ide stajsko đubrivo i nakon određenog vremena se šprica koprivom protiv ušiju i insekata - kazao je Šolak.
Anka Maletić Prtić iz Kozarske Dubice, koja je ovo povrće zasadila na površini od osam dunuma, kaže da u proizvodnji luka nema prskanja i naglašava da se sve ručno radi.
- Ove godine je zaista rodio, a i kvalitet je dobar. Prodajemo ga, kao i lani, po 6 KM - kazala je Maletić Prtić.
Dragan Jelčić iz Srpca kaže da ovogodišnja suša zahtijeva konstantno navodnjavanje te ističe da je dosta uložio u proizvodnju bijelog luka.
- Potražnja je slaba jer naroda nema para, iako ga prodajemo po pet maraka. Ove godine smo, baš kao i lani, sadili na površini od dva dunuma - rekao je Jelčić.
Domaći proizvođači bi, prema njegovim riječima, bili zadovoljni kad bi otkupna cijena bila 5 KM na velike količine, ali ističe da je i to malo, s obzirom na to koliko koštaju đubrivo i gorivo.
Problem
Predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo kaže da u Srpskoj ne postoje veliki proizvođači bijelog luka, jer on većinom bude uvezen iz Kine.
Tagovi:
Branko Mastalo izvoz bijelog luka
uvoz bijelog luka
Petar Šolak
Anka Maletić Prtić
Dragan Jelčić
proizvodnja bijelog luka
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.