BiH nije izvezla ni gram bijelog luka - Povrtari se ne usuđuju ulagati u neizvjesnu proizvodnju

BiH u prvom polugodištu ove godine nije izvezla ni gram bijelog luka, dok je vrijednost tog povrća koje je u domaće prodavnice stiglo iz inostranstva skoro udvostručena.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH vrijednost plasmana bijelog luka od januara do kraja juna ove godine jednaka je nuli, dok je vrijednost uvezenog bijelog luka 906.790 KM. U istom periodu prošle godine BiH je na inostrano tržište plasirala bijeli luk vrijedan 24.010 KM, dok je lanjski uvoz bio "težak" 519.242 KM.

Domaći proizvođači koji su u uzgoju ovog povrća prepoznali šansu ističu da za proizvodnju treba dosta truda i ulaganja, ali da, za razliku od nekih drugih biljnih kultura, bijeli luk nije zahtjevan.

Petar Šolak iz Banjaluke na porodičnom imanju u Gerzovu u Mrkonjić Gradu već nekoliko godina bijeli luk uzgaja na oko tri dunuma.

- Ove godine imali smo oko tonu i po kvalitetnog luka koji smo već rasprodali. Imamo stalne mušterije koje od prvog dana pazare luk kod nas, tako da plasman nije problem. Cijena je 10 KM po kilogramu od prvog dana. Borimo se da zadržimo mušterije i da koliko-toliko zaradimo - rekao je Šolak i dodao da sve što proizvede plasira u Banjaluci i okolini. Za izvoz bijelog luka, ističe ovaj proizvođač, potrebno je registrovati gazdinstvo, obezbijediti sve potrebne dozvole, a to sve košta i mali poljoprivrednici teško mogu sami bez podsticaja i podrške institucija.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže za Glas Srpske da je nesigurnost plasmana najveći razlog zašto se poljoprivrednici teško odlučuju da povećaju sjetvene površine pod pojedinim kulturama.

- Povećan je uvoz bijelog luka iz Kine, Egipta i ko zna odakle još, zbog čega naši povrtari smanjuju sjetvene površine i ne usuđuju se da ulažu u proizvodnju koja je neizvjesna. Kao i u svim ostalim oblastima poljoprivrede uvoz potapa domaće proizvođače, tako da ne čudi što u prvom polugodištu izvoza bijelog luka nije ni bilo - rekao je Marinković, dodavši da kilogram domaćeg bijelog luka na tržnicama širom Srpske košta od deset do 13 KM.

Marinković dodaje da je zaštita domaće proizvodnje neophodna i u ovom segmentu.

- Čim se pojavi i mala zainteresovanost za nekom poljoprivrednom kulturom, odmah kreće prekomjeran uvoz tih proizvoda. Zaštita domaće proizvodnje i odgovarajuća podsticajna politika su ključ u opstanu poljoprivrede - naglasio je Marinković.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH izvoz povrća i prerađevina od povrća u prvih šest mjeseci ove godine bilježi pad za od 4,4%, dok je uvoz pao za oko 0,03%. U plasmanu povrća prednjačili su svježa salata i krompir, dok su u uvozu dominirali svježi paradajz i paprike.