Poljoprivredno zemljište zarasta u korov - U RS sve izraženije migracije iz sela u gradove

Od raspoloživih 0,58 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u Republici Srpskoj obrađuje se svega 0,20 hektara po stanovniku, a glavni uzrok za ovu situaciju su sve veća urbanizacija i migracija stanovništva u veće gradove u RS, upozorili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

- Lijevče polje, Semberija i područje Hercegovine su žarišne tačke i najugroženija područja kada je u pitanju degradacija zemljišta u RS - rekla je Svetlana Lazić, viši stručni saradnik za upravljanje poljoprivrednim zemljištem.

Istakla je da je na radionici ministarstva pod nazivom "Dostizanje neutralnosti degradacije zemljišta u RS", koja je održana 9. februara 2018. godine, predložen čitav niz mjera iz oblasti šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede, s jasno utvrđenim prioritetima do 2030. godine.

- Vlada RS, preko resornog ministarstva trenutno sprovodi niz mjera za unapređenje i čuvanje zemljišnih resursa, kroz pošumljavanja, implementaciju projekata navodnjavanja i direktno kroz podsticajne mjere - rekla je Lazić.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, istakao je da se zemljište u ovoj regiji sve više zapušta i na njoj raste samo korov.

- Poljoprivredno zemljište sve više nestaje i zapušta se, a ovo što ima državnog zemljišta je pod nekim koncesijama - rekao je Maletić.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS i poljoprivredni proizvođač iz Gradiške, sa druge strane, kaže da su ljudi u Lijevče polju zainteresovani za poljoprivrednu proizvodnju, ali da zemljišta manjka.

- Ogromna je potražnja za zemljom na gradiškoj opštini. Mi smo povrtari najugroženiji, jer bi svake treće ili četvrte godine trebalo da mijenjamo plodored, a te uslove u Lijevče polju nemamo - naglasio je on.

Kako su istakli u resornom ministarstvu, degradacija zemljišta je opadanje njegovih proizvodnih osobina u određenom vremenskom intervalu ili smanjenje površine zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.

- Najveći problem na koji posebno treba ukazati jeste ubrzana i agresivna urbanizacija sjevernih dijelova RS, usljed unutrašnjih migracija stanovnika, koji se intenzivno doseljavaju u veće gradove, a napuštaju sela - upozorili su u ministarstvu.

Pojasnili su da ovakva kretanja dovode do pojave pretvaranja velikih površina obradivog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, a to je, kako upozoravaju, konačan i nepovratan proces.

- Samo u tom slučaju nema mogućnosti da se određenim mjerama zemljište rekultiviše i vrati u prvobitnu funkciju - naglasili su u ministarstvu.

Naveli su da je, prema statističkim podacima, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u RS u 2015. iznosila 983.000 ha (36,90% teritorije), od čega su obradive površine zauzimale 816.000 ha (83%).

- Pod oranicama i baštama se nalazi 577.000 ha, voćnjacima 52.000 ha, vinogradima 314 ha i livadama 187.000 ha, dok pašnjaci zauzimaju površinu od 166.000 ha, a bare i trstici 1.000 ha - kažu u ministarstvu.

Upozorili su da je, kada je degradacija zemljišta u pitanju, RS ugrožena erozijom zemljišta, usljed nagiba terena, a problem, kako pojašnjavaju, predstavljaju i minirana područja.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Banja Luka

Udruženje poljoprivrednika SEMBERIJA Bijeljina

Udruženje poljoprivrednika RS Derventa

Svetlana Lazić

Ljubo Maletić

Draško Banjac

poljoprivredno zemljište

poljoprivredne površine u RS

obradive površine u RS

obradivo zemljište

degradacija zemljišta

erozija zemljišta

migracije iz sela u gradove

Lijevče polje

Semberija

Hercegovina

poljoprivredna proizvodnja u Republici Srpskoj