Oksfam: Svakih 30 sati pandemija stvara novog milijardera, a po milion ljudi tone u siromaštvo

Milijarderi u prehrambenom i energetskom sektoru povećavaju svoje bogatstvo za milijardu dolara svaka dva dana, dok cijena osnovnih dobara u svijetu raste brže nego što je to bilo decenijama, objavila je međunarodna konfederacija humanitarnih organizacija Oxfam (Oksfam) koja se bavi suzbijanjem siromaštva, i preporučila oštrije oporezivanje bogataša.

Na svakog ko je postao milijarder tokom pandemije - a jedan je to postajao svakih 30 sati, skoro milion ljudi moglo bi skoro istom brzinom biti gurnuto u ekstremno siromaštvo ove, 2022. godine, pokazuje novi izvještaj Oksfama.

Izveštaj nazvan "Profitiranje na bolu" (Profiting from Pain) objavljen je na početku Svetskog ekonomskog foruma - ekskluzivnog skupa globalne elite koji se u Davosu priređuje prvi put "licem u lice" od početka paandemije kovida-19, tokom koje su milijarderi uživali u ogromnom uvećanju svog bogatstva.

- Milijarderi stižu u Davos da proslave nevjerovatan porast svog bogatstva. Pandemija i sada naglo povećanje cijena hrane i energije za njih su, jednostavno rečeno, bili dar s neba, ali su decenije napretka u suzbijanju ekstremnog siromaštva sada preokrenute i milioni ljudi se suočavaju s nemogućim povećanjem troškova jednostavnog preživljavanja - rekla je Gabriela Buher, izvršna direktorka Oxfam International-a čije je sjedište u Najrobiju, u Keniji.

Izvještaj pokazuje da su tokom pandemije 573 osobe u svijetu postale novi milijarderi - po jedan na svakih 30 sati. S druge strane Oksfam predviđa da će ove godine još 263 miliona ljudi u svijetu pasti u ekstremno siromaštvo, po stopi od milion ljudi na svaka 33 sata.

Bogatstvo milijardera je poraslo više u prva 24 mjeseca kovida-19 nego za prethodne 23 godine ukupno. Ukupno bogatstvo svjetskih milijardera sada je iznosi 13,9% globalnog BDP-a. To je trostruko povećanje u odnosu na 2000. godinu kada je iznosilo 4,4% svjetskog BDP-a.

- Bogatstvo milijardera se nije povećalo, jer su sada pametniji ili rade više", već "radnici rade više, za manje plate i u lošijim uslovima" - rekla je Buher.

Ona smatra da su "superbogati decenijama nekažnjeno namještali sistem i sada ubiru prednosti. Oni su šokantnu količinu svjetskog bogatstva zaplijenili privatizacijom i monopolima, uništavanjem regulative i prava radnika, a svoj novac su skrivali u poreskim rajevima – sve uz saučesništvo država".

Za to vrijeme, nastavila je Buher, "milioni drugih ljudi preskaču obroke, isključuju grijanje, zaostaju s plaćanjem računa i pitaju se šta još mogu da urade da bi preživjeli".

- Ta "groteskna nejednakost kida veze koje nas drže zajedno kao čovječanstvo. To izaziva podele, korozivno i opasno. To je nejednakost koja bukvalno ubija" - rekla je šefica Oksfama.

Novo istraživanje Oksfama takođe pokazuje da korporacije u energetskom, prehrambenom i farmaceutskom sektoru - gdje su monopoli posebno česti, ostvaruju rekordno visoke profite, čak i kada se plate jedva pomjeraju, a radnici se usred pandemije bore s cijenama koje su decenijama visoke.

Bogatstvo milijardera u hrani i energetici poraslo je za 453 mlrd USD u posljednje dvije godine, što je po milijardu dolara svaka dva dana. Pet najvećih energetskih kompanija (BP, Šel, TotalEneržis, ​​Ekson i Ševron) zajedno ostvaruju profit od 2.600 USD svake sekunde.

Samo u sektoru hrane svijet sada ima 62 nova milijardera, piše Oksfam.

Zajedno sa samo tri druge kompanije, porodica Kargil kontroliše 70% svjetskog poljoprivrednog tržišta. Prošle godine američka kompanija Kargil, koja djeluje širom svijeta, ostvarila je najveći profit u svojoj istoriji (5 mlrd USD neto prihoda) i očekuje se da će to nadmašiti ove godine. Samo u porodici Kargil sada je 12 milijardera, četiri više nego prije pandemije.

Danas u svijetu 2.668 milijardera - 573 više nego 2020, poseduje 12,7 hiljada milijardi dolara, što je povećanje za trećinu (3,78 hiljada milijardi dolara).

Oksfam je izračunao da bi radnik u donjih 50% po prihodima, morao da radi 112 godina da bi zaradio ono što osoba koja je među najbogatijima u svijetu dobije u jednoj godini.

Pandemija, piše u izvještaju, stvorila je 40 novih farmaceutskih milijardera. Farmaceutske korporacije poput Moderne i Fajzera ostvaruju profit od 1.000 USD svake sekunde samo od svoje monopolske kontrole nad vakcinom protiv kovida-19, uprkos tome što su za njen razvoj dobile milijarde dolara državnih investicija. Te kompanije državama naplaćuju vakcine do 24 puta više od potencijalnih troškova njihove proizvodnje. Računa se da dijelom i zato 87% ljudi u zemljama sa niskim prihodima još nije u potpunosti vakcinisano.

- Izuzetno bogati i moćni profitiraju od bola i patnje. Neki su se obogatili uskraćujući milijardama ljudi pristup vakcinama, drugi iskorišćavajući rastuće cijene hrane i energije, a isplaćuju ogromne bonuse i dividende dok plaćaju što je moguće manje poreza. To rastuće bogatstvo i rastuće siromaštvo su dvije strane iste medalje, dokaz da ekonomski sistem funkcioniše upravo onako kako su ga bogati i moćni smislili - rekla je Buher.

Posle više od dvije godine od početka pandemije, s procijenjenih više od 20 miliona smrtnih slučajeva od kovida-19 i široko rasprostranjenog ekonomskog razaranja, "državni lideri u Davosu suočeni su sa izborom: djelovati kao zastupnici klase milijardera koji pljačkaju svoje ekonomije, ili preduzeti hrabre korake u interesu velike većine" - piše u saopštenju Oksfama koji smatra da je "ekonomski razumna mjera da države konačno oporezuju bogatstvo milijardera".

Oksfam državama preporučuje da hitno uvedu jednokratne solidarne poreze na neočekivane prihode milijardera od pandemije i da se time finansiraju podrška ljudima koji se suočavaju s rastućim troškovima hrane i energije, kao i "pravičan i održiv oporavak od kovida-19".

Oksfam državama preporučuje i da profitiranje od krize "prekinu uvođenjem privremenog poreza na višak profita od 90% kako bi se uhvatili neočekivani profiti velikih korporacija u svim industrijama".

Oksfam je procijenio da bi takav porez na samo 32 superprofitabilne multinacionalne kompanije mogao da 2020. godine generiše 104 mlrd USD državnog prihoda.

Državama Oksfam preporučuje i da uvedu trajne poreze na bogatstvo da bi obuzdale ekstremno bogaćenje i monopolska moć, kao i prevelike emisije ugljenika koje nastaju aktivnošću superbogatih.

Godišnji porez na bogatstvo milionera, počevši od samo 2% i 5% za milijardere, mogao bi da generiše 2,52 hiljade milijardi dolara godišnje - dovoljno da izvuče 2,3 milijarde ljudi iz siromaštva, da napravi dovoljno vakcina za cijeli svijet i da pruži opštu zdravstvenu i socijalnu zaštitu za sve koji žive u zemljama sa niskim i nižim srednjim prihodima.

Oksfamov proračuni su - piše u saopštenju, zasnovani na najnovijim i najsveobuhvatnijim dostupnim izvorima podataka, a broj najbogatijih je s Forbsove liste milijardera. U saopštenju se dodaje da Svjetska banka definiše ekstremno siromaštvo kao život s manje od 1,90 USD dnevno.