BiH treba da uvede diferencirane maloprodajne marže na lijekove - Udruženje Misli dobro uputilo inicijativu entitetskim vladama

Udruženje Misli dobro uputilo je inicijativu entitetskim vladama i nadležnim ministarstvima zdravlja za uvođenje diferencirane maloprodajne marže na lijekove.

Kako navode usvajanjem ove inicijative u značajnoj mjeri došlo bi do pojeftinjenja lijekova u Bosni i Hercegovini posebno onih skupljih, s obzirom da diferencirana marža koja već postoji u Srbiji i Hrvatskoj podrazumijeva da što je cijena lijeka veća, ta marža je niža.

Prema prijedlogu Udruženja najviša maloprodajna marža na lijekove do 5 KM iznosila bi 25%, na lijekove čija je cijena od pet do deset KM maksimalna marža iznosila bi 20%, dok bi na lijekove čija je cijena od 10 do 30 KM marža mogla biti najviše 15%. Inicijativa Udruženja Misli dobro podrazumijeva da maksimalna maloprodajna marža na lijekove čija je cijena između 30 i 130 KM može biti 10% dok za lijekove iznad 130 KM maksimalna marža može iznositi najviše do 20 KM.

Takođe, usvajanjem ove inicijative ukinula bi se i tzv. "farmaceutska usluga" jer njome je definisano da na lijekove koji se finansiraju iz fondova zdravstvenog osiguranja maksimalna maloprodajna marža može iznositi 12%.

- Trenutno, fondovi zdravstvenog osiguranja plaćaju tzv. "farmaceutsku uslugu" koja zavisno od entiteta i kantona iznosi od jedne KM do čak 1,95 KM. U praksi to znači da fondovi zdravstvenog osiguranja apotekama za svaki lijek izdat na recept i na teret fonda, umjesto marže, plaćaju tu "farmaceutsku uslugu" po osnovu čega se iz fondova u apoteke sliju 10 mil KM - rekli su u Udruženju Misli dobro.

U ovom Udruženju naglašavaju da se inicijativom koju su uputili, ne traži ništa što već ne postoji u regionu, tačnije u Hrvatskoj i Srbiji gdje su marže takođe diferencirane i gdje građani plaćaju niže cijene lijekove, posebno onih skupljih.

- Na tržištu lijekova u Bosni i Hercegovini vlada haos, što očigledno odgovara pojedincima posebno veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka. Neko, tačnije vlasti su im omogućile da rade to što rade, a posljedica toga je da građani BiH plaćaju najviše cijene lijekova u regionu. Kakvo je stanje na tržištu lijekova možda najbolje pokazuje podatak da je maksimalna maloprodajna marža u Republici Srpskoj na lijekove 18%, a u Federaciji BiH čak 25%. Za tržište koje se predstavlja kao jedinstveno i koje funkcioniše na istom ekonomskom prostoru to nije normalno - smatraju u Udruženju Misli dobro.

Podsjećanja radi, Udruženje Misli dobro izradilo je analizu "Realna cijena lijekova" koja je pokazala da je devet, od posmatranih 13 lijekova iz grupe deset najprodavanijih lijekova u Bosni i Hercegovini, najskuplje u regionu i da odgovornost za to snose svi nivoi vlasti. Isto tako, analiza je pokazala da je regulativa koja postoji u BiH u isključivom interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka i najviše na štetu građana BiH.

Analiza je urađena u okviru projekta "Realna cijena lijekova" koga realizuje Udruženje građana Misli dobro i predstavlja dio šireg projekta "Podrška građanima u borbi protiv korupcije", koji implementiraju Centri civilnih inicijativa kao glavni implementator uz finansijsku podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).