Inicijativa da se veleprodajne marže na lijekove smanje na 6%

Udruženje Misli dobro iz Banjaluke podnijelo je u petak inicijativu za izmjenu Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH kojom se traži da se veleprodajne marže smanje sa osam na šest odsto.

Inicijativom je zatraženo i da se kao referentne zemlje za izračun cijena lijeka uzmu Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, a ne kao što je sada slučaj Srbija, Hrvatska i Slovenija gdje je je životni standard daleko veći u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.

Incijativa je poslana Agenciji za lijekove BiH, Stručnom savjetu Agencije za lijekove BiH, Savjetu ministara BiH i Ministarstvu civilnih poslova BiH, na tržištu BiH, a kako je ocijenjeno, došlo bi do značajnog smanjenja lijekova i to ne bi ugrozilo poslovanje bilo kojeg privrednog subjekta.

- Ne tražimo ništa što već nema u regionu. Regulativa koja je trenutno na snazi u Bosni i Hercegovini u isključivom je interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka i najviše na štetu građana Bosne i Hercegovine. Tržište lijekova u BiH vrijedno je više od 700 mil KM i očigledno je da se regulativa usvajala pod uticajem raznih lobija. Tražimo samo da se veleprodajne marže usklade sa onima u regionu jer u Srbiji i Crnoj Gori je maksimalna veleprodajna marža 6%, a u Bosni i Hercegovini 8% - rekao je Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženju Misli dobro na press konferenciji u Sarajevu.

Ovo udruženje nedavno je javnosti prezentovala rezultate analize "Realna cijena lijekova" koja je pokazala da građani Bosne i Hercegovine plaćaju najviše cijene lijekova u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru.

Kada je riječ o Pravilniku, Bosna i Hercegovina do 2017. bila je jedina zemlja u Evropi koja nije imala takav dokument.

Inicijatori promjene Pravilnika ističu da je to odgovaralo isključivo veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka koji upravo u Bosni i Hercegovini ubiru najviši profit.

- Korist od usvajanja inicijative imala bi šira društvena zajednica kako građani tako i fondovi zdravstvenog osiguranja i bolnice. S obzirom na profit koji ostvaruju veletrgovci i maloprodajni lanci apoteka, sigurni smo da ni u njihovom poslovanju ne bi došlo do ozbiljnih problema. Farmaceuti su zatvaranjem svojih biznisa prijetili i kada je usvajan Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, ali do toga nije došlo. Čak u odnosu na 2017. godinu u BiH imamo daleko više apoteka - naglasio je Saša Stefanović, član Udruženju Misli dobro.

Analiza "Realna cijena lijekova", urađena je u okviru projekta "Podrška građanima u borbi protiv korpcije" koji implementiraju Centri civilnih inicijativa uz finansijsku podršku USAID-a.