Loše poslovanje ugasilo 31 firmu u RS - Kroz stečaj potrebno izdvojiti "zdravi" dio preduzeća koji bi dalje poslovao

Od uspostavljanja registra javnih preduzeća Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) do sada je ugašeno 31 preduzeće koje je bilo u većinskom vlasništvu Republike Srpske i lokalnih zajednica.

Evidenciju o javnim preduzećima u Srpskoj APIF vodi od 2015. godine. Prema njihovim podacima, katanac je u proteklom periodu stavljen na Toplanu iz Dervente, Fabriku specijalnih vozila Istočno Sarajevo koje je otišlo u stečaj, zatim rogatički Vodovod i kanalizaciju u stečaju, kao i Čajavec mjernodetektorski uređaji i Jelšingrad fabrika alatnih mašina u stečaju iz Banjaluke. Ugašena su i preduzeća VIK informativno-tehnički centar Vlasenica i Bromet Brod, koja su takođe otišla u stečaj, a katanac je stavljen i na Igrište Vlasenica, kao i na Rudnik nemetala Stanari.

Predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS Radenko Smiljanić rekao je za Glas Srpske da je uglavnom neadekvatno poslovanje gurnulo preduzeća u stečaj.

- Suština je da se kroz stečaj svakog preduzeća trebalo da izdvoji "zdravi" od "nezdravog" dijela privrednog subjekta i da se na tom "zdravom" temelju ponovo pokrene proizvodnja. Međutim, zbog stečajnih postupaka koji su vođeni tako kako su vođeni svjedoci smo da se sve uglavnom završavalo tako da se samo namire povjerioci - rekao je Smiljanić.

Kao pozitivan primjer naveo je kompaniju Alumina u kojoj je izdvojen "zdravi" dio i preduzeće je nastavilo da posluje.

- Ako se firma postavi na zdrave temelje i usmjeri u pravom smjeru, sigurno da ima šansu - dodao je Smiljanić.

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Marko Đogo rekao je da je dobro što ugašenih javnih preduzeća nema više. Očigledno da u svijesti vlasnika, dodao je, postoji nelagodnost da se firme ugase čak i onda kada godinama posluju veoma loše.

- Otvoreno tržište je burno more koje uvijek nekoga potapa, a nekog drugog izbaci na površinu - rekao je Đogo. Dodao je da se na različite načine nastoji pomoći preduzećima koja imaju probleme.

- Uglavnom je tu riječ o različitim finansijskim injekcijama koje samo odgađaju zatečene probleme. Za trajno poslovanje potrebno je da postoji menadžment koji je u stanju da na tržišnim osnovama vodi preduzeće ili da se pronađe strateški partner koji bi to preduzeće integrisao u svoj proizvodni lanac - rekao je Đogo.

Upozorio je da je najskuplje sanirati preduzeće kada ono dođe u finansijsku krizu i naglasio da se mora reagovati mnogo ranije.

- Ukoliko neko preduzeće postoji samo iz socijalnih razloga, a ne doprinosi stvaranju nove vrijednosti, jeftinije je ranije napraviti program zbrinjavanja radnika i ne dužiti sa slanjem takvog preduzeća u stečaj - poručio je Đogo.

Prema podacima APIF-a preduzeća u vlasništvu Srpske i lokalnih zajednica su u trenutku uspostavljanja registra zapošljavala 27.047 radnika. U tim preduzećima lani je bilo zaposleno 26.607 radnika.